1.svibnja 1909. godine
„Vrlo lijep običaj domaće glazbe nije niti ove godine izostao. Zima je dugo trajala, pa smo sa osobitom željom jedva dočekali najkrasniji mjesec svibanj tim radosnije, što nam ga je navjestila domaća glazba sviranjem u ranu zoru obilazeći po virovitičkim ulicama.“
4. svibnja 1909. godine
Na dan sv. Florijana održana je u šest sati zavjetna svečana procesija, u osam sati misa obrtne zadruge, u devet sati pjevana misa u prisutnosti vatrogasaca. Po podne je priređena vatrogasna veselica u Kasinu kod Čelede.
6. svibnja 1754. godine
Na sjednici Virovitičke županije razmotrene su molbe baruna Marka Pejačevića i građana trgovišta Virovitice za pravo na mitnicu i sajmove. Kada je 1750. godine virovitički vlastelin postao barun Marko Pejačević, promijenio se odnos vlastelinstva prema regalnim pravima. Pejačević je krajem 1752. zatražio od kraljice da mu za mitnicu u Virovitici izda posebnu povelju. Kada su građani doznali za ova traženja, uputili su odmah kraljici predstavku da se mitnica dodijeli njihovoj općini. Tvrdili su da de facto pravo mitničarine koriste od protjerivanja Turaka. Zbog toga se brinu o stanju cesta i mostova, održavaju mostove na Rezovačkoj Riki, Bukovačkoj Riki i Kocztori Galgi. Brinu o putovima na močvarnom terenu prema Osijeku, Barču i Đurđevcu. Kraljica je i njihovu molbu poslala županiji na ocjenu. Plemićka skupština podržala je baruna.
9. svibnja 1909. godine
U popodnevnim satima „Društvo za promicanje glazbe“ održalo je pred ljekarnom promenadni koncert. Ovo je bio 250 promenadni koncert pred ljekarnom koji je priredio kapelnik Vlašimsky. Za tu prigodu napisao je zgodnu koračnicu „Mila si mi ti“.
24. svibnja 1914. godine
Prije 95 godina dovršena je i svečano predana na upotrebu novosagrađena školska zgrada virovitičke realne gimnazije. Prethodnica realnoj gimnaziji bila je Viša pučka škola realnog smjera sa šest razreda otvorena 1894. godine. Sedmi i osmi razred otvoreni su 1900. i 1901. godine. Zbog nedostatka školskog prostora trebalo je najprije sagraditi novu školsku zgradu. Umjesto u jesen 1907. godine kako su planirali Virovitičani, morali su pričekati još sedam godina do otvaranja nove školske zgrade. Izbijanjem prvog svjetskog rata zgrada škole umjesto đaka poslužila je za smještaj ranjenika. Pa su četiri razreda virovitičke realne gimnazije otvorena tek u školskoj godini 1918./1919.
25. svibnja 1479. godine
Na posjedu pavlina u Donjoj Bukovici (Bakva) krajem ožujka 1479. izbila je buna seljaka. Seljaci su, međutim, zbog napada na samostan (sv. Benedikta) bili optuženi za zločin svetogrđa. Odmah poslije napada na samostan pavlini su podnijeli crkvenom sudu u Čazmi tužbu protiv donjobukovačkih seljaka i kaštelana Lovre Iločkoga. Vođenje parnice preuzeo je lektor i kanonik Čazmanskog kaptola Ivan. Na njegove pozive na sud optuženi seljaci nisu se odazivali. Pa je navedenog datuma lektor Ivan „svetogrdnike“ osudio u odsutnosti. Lektor je odredio da se optuženi kmetovi izopće i prokunu tek nakon devet dana, ako u tom roku ne nadoknade štete počinjene pavlinskom samostanu. Ako to ne učine, bit će, povrh svega proglašeni još i „sinovima Đavla“. Presuda je poslana na adrese 26 župnika i samostana.
Priredila Dubravka Sabolić
