| 1. siječnja 1847. godine |
| |
Nakon ukidanja cehovske organizacije obrtnika, u gradu je osnovana lončarska zadruga
sv. Florijana.
|
| 4. siječnja 1755. godine |
| |
Naoružani donjobukovački seljaci napali su vlastelinsku kuriju Antuna Špišića. Pandur
Đuka uspio je noću pobjeći, ali su iz kreveta seljaci izvukli špana Kardardovića, vezali ga i odvukli u
selo, gdje su ga namjeravali pogubiti. Dolaskom plemičkog predsuca Benedikta Arbanasa seljaci su pustili
špana, ali je prije toga podsudac morao saslušati seljačke optužbe uz obećanje da će ih prenijeti
Špišiću.
|
| 7. siječnja 1903. godine |
| |
U ime društva "Okrilje" za podporu siromašne školske mladeži, predsjednik Rohrbacher
i tajnik Mihalić su se zahvalili odboru za priređenu II. veliku umjetničku soireeu, od koje je čist
prihod u iznosu od 300 kruna predan društvu . "Okrilje" je siromašnu školsku mladež opskrbljivalo
odijelom, obućom i učulima.
|
| 8. siječnja 1480. godine |
| |
Dolazi do konačnog izmirenja pavlina i bukovačkih "svetogrdnika" seljaka, koji su se
početkom 1479. godine pobunili protiv pavlina u Bakvi (Špišić Bukovica).
|
| 11. siječnja 1903. godine |
| |
Vrlo omiljeno tamburaško društvo "Sloga" priredilo je svoj prvi pokladni koncert, uz
birani program u sjajno okićenoj dvorani "Čitaonice", gosti koncerta bila je vojnička glazba iz
Bjelovara.
|
| 21. siječnja 1755. godine |
| |
Kraljica Marija Terezija naložila je Virovitičkoj županiji da istraži koliko je Antun
Špišić kao zastupnik Donje Bukovice povečao kmetske terete i time izazvao bunu seljaka.
|
| 29. siječnja 1753. godine |
| |
Dvorska kancelarija o molbi baruna Marka Aleksandra Pejačevića da mu kraljica izda
posebnu povelju za mitnicu zatražila je informaciju Virovitičke županije. Marko Pejačević kao vlastelin
virovitičkog imanja smatrao je da sva regalna prava pripadaju njemu kao zemaljskom gospodaru. Saznavši
za ovo traženje stanovnici trgovišta Virovitice od kraljice traže da povlastica za mitnicu pripadne
općini. Jer de facto ovo pravo koriste od protjerivanja Turaka, a za uzvrat se brinu o mostovima na
Rezovačkoj riki, Bukovačkoj Riki i Koeztori Galgi. Brinu se o putovima na močvarnom terenu prema
Osijeku, Barću i Đurđevcu.
|