Gradski vodič
Mikeš i Prco

Mikešland

Informatičko-edukacijski centar

O Mikešima Izdavaštvo Manifestacije Umjetnička organizacija Promidžba Foto galerija Kontakt On-line marketing
 
siječanj 2008   

Naslovnica
Orjentacija
Ekologija
Kazalište
Muzej
Knjižnica
Izložbe
Povijest
Crtica
Vjerski život
Matica hrvatska
Sport
Suhopolje
HŽ - vozni red
Autobus - vozni red
Impressum
Arhiv

Siječanj kroz povijest



 1. siječnja 1847. godine
 

Nakon ukidanja cehovske organizacije obrtnika, u gradu je osnovana lončarska zadruga sv. Florijana.
 

 4. siječnja 1755. godine
 

Naoružani donjobukovački seljaci napali su vlastelinsku kuriju Antuna Špišića. Pandur Đuka uspio je noću pobjeći, ali su iz kreveta seljaci izvukli špana Kardardovića, vezali ga i odvukli u selo, gdje su ga namjeravali pogubiti. Dolaskom plemičkog predsuca Benedikta Arbanasa seljaci su pustili špana, ali je prije toga podsudac morao saslušati seljačke optužbe uz obećanje da će ih prenijeti Špišiću.
 

 7. siječnja 1903. godine
 

U ime društva "Okrilje" za podporu siromašne školske mladeži, predsjednik Rohrbacher i tajnik Mihalić su se zahvalili odboru za priređenu II. veliku umjetničku soireeu, od koje je čist prihod u iznosu od 300 kruna predan društvu . "Okrilje" je siromašnu školsku mladež opskrbljivalo odijelom, obućom i učulima.
 

 8. siječnja 1480. godine
 

Dolazi do konačnog izmirenja pavlina i bukovačkih "svetogrdnika" seljaka, koji su se početkom 1479. godine pobunili protiv pavlina u Bakvi (Špišić Bukovica).
 

 11. siječnja 1903. godine
 

Vrlo omiljeno tamburaško društvo "Sloga" priredilo je svoj prvi pokladni koncert, uz birani program u sjajno okićenoj dvorani "Čitaonice", gosti koncerta bila je vojnička glazba iz Bjelovara.
 

 21. siječnja 1755. godine
 

Kraljica Marija Terezija naložila je Virovitičkoj županiji da istraži koliko je Antun Špišić kao zastupnik Donje Bukovice povečao kmetske terete i time izazvao bunu seljaka.
 

 29. siječnja 1753. godine
 

Dvorska kancelarija o molbi baruna Marka Aleksandra Pejačevića da mu kraljica izda posebnu povelju za mitnicu zatražila je informaciju Virovitičke županije. Marko Pejačević kao vlastelin virovitičkog imanja smatrao je da sva regalna prava pripadaju njemu kao zemaljskom gospodaru. Saznavši za ovo traženje stanovnici trgovišta Virovitice od kraljice traže da povlastica za mitnicu pripadne općini. Jer de facto ovo pravo koriste od protjerivanja Turaka, a za uzvrat se brinu o mostovima na Rezovačkoj riki, Bukovačkoj Riki i Koeztori Galgi. Brinu se o putovima na močvarnom terenu prema Osijeku, Barću i Đurđevcu.
 

Pripremila: Dubravka Sabolić




Virovitica.net