Gradski vodič
Mikeš i Prco

Mikešland

Informatičko-edukacijski centar

O Mikešima Izdavaštvo Manifestacije Umjetnička organizacija Promidžba Foto galerija Kontakt On-line marketing
 
prosinac 2007   

Naslovnica
Orjentacija
Ekologija
Kazalište
Muzej
Knjižnica
Izložbe
Povijest
Crtica
Vjerski život
Matica hrvatska
Sport
Suhopolje
HŽ - vozni red
Autobus - vozni red
Impressum
Arhiv

Prosinac kroz povijest



 4. prosinca 1900. godine
 

U pola osam na većer na otvorenoj cesti urednika "Virovitičana" Ivana Dobravca Plevnika napao je Adolf Neuman.
 

 6. prosinca 1697. godine
 

Carskim ukazoma od 18. listopada iste godine, na čelo Komisije za uspostavu civilne vlasti u Slavoniji postavljen je Don Ferdinand Carl grof caraffa di Stigliano. Ovu odluku bečkog dvora ubrzala je pobjeda kod Sente , da u novoosvojene krajeve od osmanske vladavine pošalje komisiju koja će konačno provesti dugo pripremanu novu organizaciju vlasti , da se odijeli vojna od civilne uprave. Osim grofa Caraffe, članovi komisije bili su: tajnik Dvorske komore Rudiger Gosswin v. Furstenbrusch, dvorski savjetnik Andrhe Theobald v. Mayren i perovođa Johann Georg Strobel v. Adelheim. Caraffa je ulagao mnogo truda i umješnosti da pronađe rješenja koja će zadovoljiti interese Dvorske komore i Ratnog savjeta. Komorski nadzornici i drugi službenici obavljali su popis sela, naselja i selišta po okružjima.
 

 25. prosinca 1910. godine
 

"Hrvat" Tjednik za politiku, gospodarstvo i društveni život, donosi navedenog datuma u rubrici Viesti s bliza i daleka vijest da je Mljekarska udruga u Virovitici primila kolajnu od zemaljske vlade. Kolajna je bila izrađena u Višoj školi za umjetnost i obrt u Zagrebu, članovi su je mogli vidjeti u prostorijama udruge kod tajnika Paulina.
 

 31. prosinca 1900. godine
 

Proveden je popis prema kojemu je "Virovitica imala 1014 kuća, u kojima je stanovalo 5922 žitelja, među ovima 209 vojnika. Muškoga su spola bila 2964, a ženskoga 2958 žitelja. Rimokatoličke je vjere bio 5531, židovske 228, pravoslavne 113, luteranske 32, a kalvinske 18 žitelja. Hrvatski su materinski jezik imala 4652, njemački 559, madžarski 348, češki 231, slovenski 47, slovački 37, talijanski 11, a ciganski 37 žitelja. Od tadašnjih virovitičkih stanovnika rodilo se 607 u Ugarskoj, 429 u Austriji, 4 u Bosni, a 29 u inozemstvu. Čitati i pisati nije znalo 545 muškaraca i 613 žena, koji su navršili 6 godina svoga života".
"Na području virovitičke upravne općine postojala su godine 1900. naselja: Antunovac sa 14 kuća i 268 žitelja, Golo Brdo sa 40 kuća i 150 žitelja, Grabrik sa 6 kuća i 19 žitelja, Korija s 8 kuća i 268 žitelja, Kozja Glava s 10 kuća i 70 žitelja, Sveti Đurađ s 85 kuća i 344 žitelja, Sveti Križ sa 40 kuća i 153 žitelja, te Sveto Trojstvo s 51 kućom i 186 žitelja. osim toga bile su na tom području pusta: Brdačina, Brezik, Kiselica, Lješćara, Prkos, Razbojište, Šašnjatica i Vukojevica, na kojima je god. 1900. bilo 12 kuća sa 214 žitelja. Tako je na području cijele virovitičke općine bilo 1280 kuća sa 7594 žitelja, od toga 3821 muškoga, a 3773 ženskoga spola. Na spomenutim naseljima i pustama bijaše mnogo vlastelinskih namještenika i radnika madžarske i njemačke narodnosti. Zato je cijela virovitička općina god. 1900. imala 5312 Hrvata, 1157 Mdžara, 687 Njemaca, 238 Čeha, 90 Slovaka, 54 Slovenca, 11 Talijana i 45 Cigana. U Ugarskoj se od tih žitelja rodilo 1103, u Austriji 451, a u inozemstvu 36. Rimokatoličke je vjere bilo 7038, židovske 228, pravoslavne 125, luteranske 65, a kalvinske 38 žitelja. Čitati i pisati nisu znala 944 muškarca i 1037 žena iznad 6 godina".
 

Pripremila: Dubravka Sabolić




Virovitica.net