studeni 2007

Crtica

Nešto o poskupljenju novca.

U zadnje vrijeme dužnici raznih štedionica nekako sa nezadovoljstvom primaju obračune o kamatama svojih zajmova. kad seljak, koji je morao platiti više kamata nego do sada, čuje da je novac poskupio, on kao da to ne vjeruje. Donašamo zato par riječi o poskupljenju novca.
Novac smatraj za robu kao i svaku drugu. Kad je mnogo ima, a malo kupaca, roba je jeftinija; u protivnom slučaju t.j. kad je robe melo, a mnogo onih, koji ju trebaju i koji ju žele kupiti, ona je skupa. To isto vrijedi za novac. Skupoća koju mi ovdje mislimo, vrijedi za uzajmljeni novac. Glavni su uzroci sadanjoj skupoći novca, što se još pred kratko vrijeme novac trpao bez računa u razna poduzeća, iz kojih se sada ne može prema potrebi vaditi. Njemačka utrošila je silne novce u svoju kovinsku industriju, što se sada osvećuje. Skladšta su punili raznim metalnim proizvodima, a kad se nije moglo više raditi poplavili su sabrani produkti tržišta i vijena je robi silno pala.
Sjeverna Amerika mnogo je kriva novčanoj krizi. Ona je izvukla iz bogate Evrope mnogo milijuna kruna za gradnju svojih željeznica, te sjev. Amer. savezne države imadu više kilometara željezničkih pruga, nego sve ostale države svijeta zajedno. Osim toga došlo je među vladom i milijarderima (Rockfeler i Morgan) do novčanih razmirica, a ovi posljedni pokupili su novac i nisu dopustili da dođe u promet.
Ove savezne države tim teže osjećaju, što ne imaju privilegirane banke za izdavanje banknota. Tako ne ima nikakove stalnosti na tržištu, pak prvi zli glasovi djeluju porazno: Mali ulagači vede svoje uložke i ugrožavaju tako obstanak velikih am. zavoda.
Velike svote, par tisuća milijuna kruna, progutao je rusko-japanski rat. Da mogu ratovati, pozajmljivala su oba naroda zlata u Engleskoj i Njemačkoj. Pošto plaćaju za ove zajmove jako povoljne kamatnjake, koji znatno premašuju kamatnjakenasih vrijednosnih papira, to je većina posjednika naših papira (iz drugih razloga, koje ne ćemo ovdje razglabati) iste prodala i plasirala novac uz povoljni kamatnjak u ruskim i japanskim papirima.
Naše banke i država, koje su ove papire izdale morale su ih pokupovati, da im ne padne cijena. Tako je veliki kapital otplovio u inozemstvo.
K tomu došla je još jedna neprilika. Strane vlade držale su, da će se naša država razdieliti, kako je to dao naslučivati polagani tok nagodbenih pregovora. Da se je to zbilo, onda bi Hrvatska i Ugarska stradale, jer svojih novaca nemaju.
Uslijed ove kombinacije ustegnut nam je kredit gotovo sa svih strana t.j. mi si ne možemo nabavljati onu množinu novaca, koju bi trbali. Sva je sreća da imademo u Zagrebu jakih domaćih zavoda, koji su bar donekle zadovoljili silnu potražnju prov. zavoda.
Štedionice koje su prije plačale za pozajmljeni novac 5 i 1/2% plaćaju sada 7-7 i 1/2%. Nije dakle čudo, ako se mušterijama računa veći kamatnjak.
Državne ili narodne banke, koje su najjeftiniji izvor novca, bile su prisiljene u zadnjih 14 dana povisiti svoje kamatnjake: Tako je njemačka banka povisila kamatnjak od 5i1/2 na 6i1/2%, engleska banka na 5i1/2%, dva dana zatim na 6i1/2% i konačno na 7i1/2%, na kojoj visini nije bio već od g. 1874.
Najzgodniji su kamatnjaci u sjev. Americi. Tamo se plaća za pozajmljeni novac poprečno 50%, ali također i 90-100%. To su američki kamatnjaci.
Ovo su razlozi poskupljenja novca, a kako će još dugo potrajati ova skupoća na novčanom tržištu, to se za sada ne može reći.

Tako je pisao "Hrvat" broj 23. dne 17. studenoga 1907. (GmVt - D.S.)

Drugi sovjetski satelit viđen i nad Viroviticom

Drugi umjetni satelit nekoliko dana nakon puštanja viđen je i nad Viroviticom i to 6. studenog ujutro oko 5 sati i 55 minuta. Jednim od očevidnika satelita razgovarali smo, i radnik Trgovačkog poduzeća "Drava" Antun Resner ispričao nam je ovo:
U srijedu 6. studenoga izašao sam rano izjutra, to je bilo po svoj prilici oko 5 sati i 55 minuta, da kao uvijek otvorim putna vrata. Vrijeme je blago, mirno, bez vjetra. Gledao sam u zrak da vidim, da li će biti oblačan dan ili ne. U tome promatranju opazio sam dvije zvijezde i primjetio, da se jedna drugoj velikom brzinom približava. Zvijezde su se nalazile u pravcu strelišta nešto na jugo-zapadu. u prvi mah pomislio sam da jedna zvijezda pada, no međutim ona se je odvajala i penjala gore, odnosno svojom putanjom kretala se u pravcu sjeveroistoka i to u pravcu prema selu Bačevcu. Kada sam se uvjerio, da bi to mogao biti satelit, pozvao sam svoje ukućane da i oni to vide i potvrde.
Satelit na nebu bio je nešto sjajniji od zvijezde i nešto veći. Brzina mu je bila ogromna, tako da smo tu udaljenost, odnosno preletanje preko Virovitice uspjeli promatrati svega nepunu minutu, bar se meni tako činilo. Vrijeme je bilo vedro i čisto, tako da sam mogao vrlo lijepo promatrati lijet satelita.
Poslije su moji ukućani o tome komentirali, dok pojedinima nije to moglo ući u "glavu", završio je Antun Resner.

Tako je pisao "Virovitički list" broj 201, dne 29. XI. 1957. (Gm Vt - D.S.)

"Nek ne bu star, ni preveć sede lasi nek nema...."
(Zabilježeno na konstituirajućoj sjednici NOO Pitomača)
Kada govorimo o ženama, onda obično govorimo sa određenim tonom, obazrivo. Ne želimo im se nikako zamjeriti. Imamo u vidu njihovu nježnost i osjećajnost, te nastojimo da budemo prema njima učtivi. O njihovim željama i mišljenju sve se više vodi briga.
Novoizabrani odbornici imali su sve to u vidu, pa su stvar dobro riješili. Evo kako:
Na prvoj sjednici oba Vijeća odbornici su bili svi na broju. Mjesta su bila zauzeta. Birao se predsjednik općine i svi su bili zainteresirani. Svi oni znadu, da predsjednik treba biti aktivan, politički na visini, uporan, izdržljiv, čovjek koji će pravilno rukovoditi politikom komune. Izbor je malo težak:
- Predlažem druga Kirin Đuku!
- Predlažem druga Filjak Ignaca!
- Molim za reč - javlja se jedan stariji odbornik i nastavlja: - drugovi i drugarice, ja neman nikaj protiv. I meni su dobri obedva. Ali, znate, ja se krećem više med narodom, pak sem čul kaj su mi rekle naše žene; kakvoga da biramo predsednika. Kažu one, one mlajše, " nemojte nam zebrati koj bu star", a one stareše, kažu: "nemojte nam zebrati takvoga, koj bu imal preveć sede lasi". Onda, ja vas prosim, da se toga držite...
Odbornici su se nasmijali i složili sa prijedlogom. Prešlo se na glasanje. Glasalo se tajno. Izabran je prvi kandidat. ispalo je prema traženju žena. Đ.Š.

Tako je pisao "virovitički list" brpj 201, dne 29. XI.1957. (GmVt - D.-S.)