lipanj 2007

Crtica

Pitanje o premještanju vašara u Virovitici

Upravna općina trga Virovitice kupila je za svotu od 90,000 kr. od vlastelinstva virovitičkog regalno pravo sajmova sa potrebnim zemljištem, potonje uz posebnu cijenu, na kojem bi se imali sada opstojeći godišnji, tjedni i mjesečni sajmovi obdržavati, a sve to na kupljenom zemljištu.
Zemljište, na kojemu su se do sada obdržavali, te gdje se i sada obdržavaju godišnji sajmovi - jest za obdržavanje sajmova najprikladnije, pošto je sa svih strana pristupno, leži u neposrednoj blizini željezničke stanice, a što je najglavnije, može se sa malim troškom a prema ustanovam veterinarskog zakona urediti.
Sve te prikladnosti ponukaše u svije vrijeme opć. zastupstvo, da uz otkup regalnog prava sajmova kupi i zemljište, jer je i onda već bilo općenito mnijenje: da se prikladnije zemljište za obdržavanje sajmova u Virovitici pronaći ne može.
Čujemo, da "stanovite osobe" nastoje, da se u buduće svi sajmovi: godišnji, mjesečni, a i tjedni obdržavaju na t. zv. "Provišću". Nije teško pogoditi, kakav im je glede toga cilj pred očima, ako se uzme, koje su te "stanovite osobe".
U ovako važnom, za Viroviticu vitalnom pitanju, ne smiju se posebni interesi stavljati pred javne, općenite interese, jer tko to čini, ne može se smatrati, da ide na korist, nego na zator Virovitice. Zašto? evo nekoliko primjera: Od koga općina trga Virovitice na sajmovima bere najveću korist? Od stranih trgovaca, koji nakupuju po par stotina rogatog blaga, konja i svinja. Od "Provišća" do željezničke stanice ima najmanje 2 1/2 kilometara. Trgovcu, koji toli zlatan prihod općini pruža, mora se također neka pogodnost u pogledu odpreme kupljenog blaga dati, a da za dotičnog trgovca nije pogodnost, kad on mora 2 1/2 kilometra kroz dvije najprometnije i najvažnije ulice ter glavni trg kupljeno blago do željezničke stanice tjerati, jasno je kao sunce!
A koje neugodnosti tek za stanovnike tih ulica, kada nahrupi u jednom čoporu ogroman broj blaga svih vrsti! Namiče se zaista pitanje: bi li trgovci vremenom htjeli pohađati virovitičke sajmove? Imadu li dotične "stanovite osobe" to na umu?
"Provišće" je vlasnost ze. zajednice trga Virovitice. Ta zem. zajednica ne će dati potrebito zemljište svojoj "suparnici" upravnoj općini besplatno. Dakle, platit će masnu zakupninu za lošije zemčljište, a svoje će izdati u zakup, koji zakup ne će se ni iz daleka moći usporediti sa zakupninom, koju bi upravna opčina imala platiti zemljišnoj zajednici.
Sajmište, ma bilo to gdje, morati će se urediti, jer se je na uređenje čekalo jedino radi otkupa regalnog prava. Da li "stanovite osobe" znadu, kako se uređuju sajmišta i što stoji uređenje? Stoji najmanje 6000 kr, a 6000 kr. uložiti za uređenje sajmišta na tuđem zemljištu znači - blago rečeno - nesmisao. Da može jedno moralno tijelo kraj svoga zemljišta uređivati na tuđem zemljištu sajmište - teško je bjerovati, da bi bilo od koristi.
Tko jamči "stanovitim osobama", da ne će zem. zajednica zamoliti i dobiti dozvolu za razdiobu posjeda na ovlaštenike? Tko jamči, da ne će zem. zajednica svojevremeno stvoriti odluku, da će inaće raspolagati.
ne smije se u obzir uzeti zakupni ugovor, jer imade slučajeva, da su takovi ugovori s obzira vrijednih razloga ulinuti. Parnica, ta košta novaca. Zar se je zaboravilo na parnicu proti Kristijanoviću, koju je općina izgubila i morala ogroman trošak platiti.
Napokon ne smijemo zaboraviti, da živimo u doba napreztka. Tko jamči - kao što je i u izgledu - da ne će doći do eksproprijacije "Provišća" u javne svrhe?
Da li sve to imadu "stanovita gospoda" na umu? Ako imadu, da li ih savjest ne peće, kad stavljaju upravnu općinu u pogibelj, da će svojim naumljenim predlogom trpiti golemu, nenaknadivu štetu.
Napisah ovo u dobroj vjeri, da će i većina zatupstva uvažiti nazore ovdje istaknute kao štto ih iz obzira shodnosti i pravičnosti uvažuje i usvaja ogromna većina građanstva, da ne ima mjesta vašarištu na "Provišću" - nego na dosadanjem mjestu.
Jedan građanin.

Tako je pisao "Virovitički zavičaj" broj 11. dne 10. lipnja 1907. (Gm Vt - D.S.)

Domaće viesti.

Putovanje preuzvišenog g. bana po Slavoniji. Kako čujemo, putuje njeg. preuz. g. ban grof Khuen - Hedervari po Slavoniji, pa ima nade da će i naše mjesto posjetiti. Mi upozorujemo naše zastupstvo, da u tom slučaju moli za: realnu gimnaziju.
Radili bez plaće. Primamo sliedeće: Gosp. uredniče! Kako poznamo Vašu pravdoljubivost, to molimo da i nas u zaštitu uzmete. Od kako se uslied trsne uši i drugih bolestih naši vinogradi uništeni, to je u svakom mjestu uređen loznjak gdje se ciepi američka loza. I u nas je takav loznjak, na komu mi radimo, ali već deveti tjedan ne dobijamo nikakove plaće, što nas u sdvojnost tjera. Jesti se mora, a siroti radnik nema ništa, do svoje zaslužbe. Liepo molimo da se naš načelnik pobrine te svoju zaslužbu dobijemo čim prije. Radnici
Pripisak. Na mjerodavnoj strani popitali smo se zašto ti radnici ne dobiju plaću saznasmo, da je taj loznjak vlasničtvo gospodarske podružnice. Gosp. načelnik urgirao je za novac i brzojavio, ali novac ne stiže. Neka to čim prije bude. (Uredn.)
Automobil. Prošli tjedan vozio se kroz Viroviticu presvj. g. grof. Bombeles, sa presvj. g. Jankovićem na automobilu. Ta kola vrlo su iznenadila prostiji sviet, koji je raznimi povici pratio ta kola. U Suhopoljustale vikati: joj joj našega gospona nečastivi vozi! A sve su se u tom složile da to ne goni niko drugi nego vrag.
Reguliranje Ođenice. Pitaju nas sa više strana, što je sa regulacijom Ođenice, na umirenje toj gospodi, javljamo, da se marljivo rado oko izvadka površine pojedinih vlastnika.

Tako je pisao "Virovitičan" broj 13. dne 8. lipnja 1900. (Gm Vt - D. S.)

Razne viesti.

Menelikova prva i zadnja lula. Car Menelik od Abesinije zabranio je u svoju zemlju uvoziti duhan, što za cielo neće biti po ćudi mnogom njegovim podanikom, kojim je pušenje postala ugodnom tabavom "Pall Mall Gazetta" tumači sada tu zabranu prema njezinom izviješću jer car Menelik nekoga dana promatrao neke englezke mornare kako oni s velikom slašću puše iz svojih kratkih lulah. On je odmah odlučio, da će pokušati te si pribavi duhana od svojih englezkih posjetiteljah i - zapuši. Ali učinak nije odgovarao željenomu očekivanju te je Menelik gnjevno dao otjerat od sebe Engleze s njihovimi smrdljivimi lulami. Kašnje je kazao da je poslie toga prvoga pokušaja zamrzio duhan i odredio, da se u njegovoj zemlji sviet s njim ne truje. Za pušaće dakle nije Abesinija sgodna zemlja.

Tako je pisao "Virovitičan" broj 13. dne 3. lipnja 1900. (Gm Vt -D. S.)