Osvrt na godinu 1906. Nastavak

Uselivanje i iselivanje je ove godine bilo posve neznatno. Otputovala je u Ameriku u svrhu zarade po prilici 944 osoba, nu večinom mlađi živalj ostaviv kuću i posjed starijim. Posljedica toga pokazuje se u tom, što je cijena nadničara silno poskočila, pa je nastala i nestašica radnih sila. Cijena zemljišta ostala je nepromijenjena.
Zdravstveno stanje pučanstva kotara virovitičkog bilo je veoma povoljno. Od zaraznih bolesti vladao je škrlet sporadično u mjestu Detkovcu; pošastno pak nijedna od zaraznih bolesti ovladala nije. Broj trachomatoznih iznaša 110. Liječenje se u ambulatorijama obavlja.
Javna bolnica u Virovitici građom i uređenjem odgovara svim modernim zahtjevima, čistoća i red u istoj vladaju, a bolestnici se uspješno liječe, operacije veće se sa uspjehom izvađaju.
Zdravstveno stanje domaćih životinja bilo je dosta nepovoljno, pošto su vladali dijelom pošastne, dijelom sporadične kužive bolesti.
Od pošastnih bolesti spominju se slinavka, šap na pusti breziku. Nijedno marvinče od bolesti nije uginulo. Bilo je nekoliko slučajeva kod kojih su papci skoro odpali. Liječenje se sastojalo u tom, da su merotični komadi odstranjeni bili, te rana sa rastopinom od 2% plavog kamena, na dan jedanputa ispirala, te sa kudeljom vezana. od 323 goveda razboljelo se 304 komada goveda, i sva ozdravila.
Tečajem godine 1906. bila je svinjska zaraza na pustari ladisla, obć. cabuna i to prvi put zavladala dne 16.72. među prascima 3 mjeseca starima. zaraza je bila blažje naravi, i pošto nije bilo većeg gubitka od 28,5% liječenje je preduzeto kod 30 komada prasaca sa lijekom Đure Antoleka iz Broda bez uspjeha. stare svinje nisu bolovale. Na dne 28./VIII. zavladala je ponovno svinjska zaraza na istoj pusti, te je harala u velikom stepenu; bolovale su bez obzira sve svinje, samo preko 31/2 god stare svinje su bile iznimne proti bolesti. Razboljelo se je od 695 svinja 379 komada, ozdravilo 81 komada, a parnulo 298 komada. Na dne 27/VIII. zavladala je svinjska zaraza na pusti Gradina među 107 komada dvije godine starima sabranim svinjama, vlasničtvo Samuela Steinera, od kojih se razboljelo 15 kom., ozdravilo 7 komada, a parnulo je 8 komada. Dne 16./VI. zavladala je svinjska zaraza na pustari Aladar, obć. Gradina, među tromjesečnim prascima pošastnim značajem, do 9./XII. od 200 komada prasaca razboljelo se je 179 prasaca, a parnulo 122.
Ine kužive bolesti su ustanovljene samo sporadičnim značajem, koje su ugušene već u početnom stadiju.
Kokošja kolera uredovno prijavljena, vladala je u mjesecu kolovozu i rujnu t.g. u Virovitici, koliko se je razboljelo nije se moglo točno ustanoviti. poginulo je 732 kokoši, 187 pataka, 79 gusaka, 18 pura.
Plućna zaraza teladi motrena je u mjesecu ožujku i travnju t.g. na pustari Antunovac obć. Virovitica kod 2 telića, a u mjesecu listopadu isto tako kod 2 telića, koje su prisilno nuždno zaklali. Sa desinfektijom staje bila je bolest ugušena.
Embolična upala crijevnih žila prouzročena po Strongilus - armatusa, motrena je kod 6 komada ždrebadi na pustari ladislav. Na pusti Neteča 2, na pusti Brezik 1, na pusti Žlebina 3, i na pusti Aladar 5 kom. ždrebadi usljed te bolesti uginulo.
Anaemija i Hydraemija kod janjadi prouzročena po crvu Stronilus Contortusu; uslijed te bolesti uginulo je na pusti Antunovac 38 kom., na pusti Srtakovac 46 kom., na pusti Rogovac 73 komada janjadi. sa malom iznimkom, prigodom razudbe kod parnule janjadi, pronađeni su crvi i to Strangilus filarija u bronchiama i taenija axpansa.
Na klaonici virovitičkoj kod većine zaklanih Fruchlinga prigodom pregledavanja mesa pronađeni su crvi i top u bronchiama Strongilus-paraduxus. U jetrama metilji i Echinococus.
Ždrebečad, ova bolest se pojavila među konjima i ždrebadi u mjesecu listopadu na pusti Ritt obć. Lukač, pošastnim značajem. Gubitka nije bilo. Uginulo je usljed nepriljepčivih bolesti u kotaru virovitičkom tečajem prva tri četvrta, goveda 28, konja 27, ovaca 161, i svinja 346 komada u vrijednosti od 20.240 kruna. Tuberkuloza je motrena u klaonici virovitičkoj u prva tri kod 7 krava, 4 vola, 1 teleta, 2 ovce i 1 nerasta, dočim sa tuberculinom motreno je kod 30 kom. krava, te su od istih reakigirane krave.
marva iz inozemstva dopremljena je i to: 1 bik bonjhadske, 2 bika simenthalske, 1 krava i 1 tele bonjhadske pasmine i 9 ovnova merino.
U smislu §. 56 provedbenog naputka k zakonu ob uređenju veterinarstva, obavljena je pregledba svih životinja, koje se gone zajednički na pašu, te su pregledane tom sgodom i ostale životinje, kao konji, licencirani pastusi, te je pregledano goveda 3871, konja 2888, ovaca 1034, svinja 7812, koza 117 i licenciranih pastuha 36, koje su sve zdravim pronađenwe, samo u Gradini bijaše ustanovljena sumnja na sakagiji kod jedne kobile.
U smislu odredbe kr. županijske oblasti od 20./IV. 1903. broj 11.314, pregledane su sve ćorave kobile, i to 67 kobila; od kojih je za rasplod sposobnim nađeno 32. Obavljeno je licenciranje bikova; te je licencirano u cijelom kotaru 61 komad i to podolske pasmine 15 komada, čistokrve simenthalske 9, križane - simenthalske 24, binyhadske 2, pinegavske 10 i buše 1 bik.
nsposobnim pronađeno radi slabog tjelesnog ustroja 8 komada bikova.
U smislu odredbe kr. županijske oblasti; od 18./I. 1906. broj 382 obavljeno je licenciranje pastuha, i to dne 15./III. u Suhopolju, 16./3 u Virovitici, te je popisano, i to 12 pastuha, od tih je licencirano 55 pastuha, premladih pronađeno 12 pastuha, za čišćenje određeno 33 pastuha, nije predvedeno 2 pastuha, prije predano 4 pastuha.
Tečajem ove godine bili su sajmovi u ovom kotaru dobri, promet sa životinjama bijaše živahan, te se odpremilo i dopremilo željeznicom na ovopodručnim željezničkim postajama uključivo 14. prosinca 1906. i to: goveda 3967, teladi 834, konja 278, ovnova 38, ovaca 212, svinja 2143 i bivola 6 komada.
Konačno se i ovom sgodom iztiče, da bi u javno m interesu bilo, da se što prije provede regulacija potoka Ođenica, Breznica i županijskog kanala, te sagradi cestovna sveza sa kotarom Grubišnopoljskim.

Tako je pisao "Virovitički zavičaj", broj 3. dne 10. veljače 1907. (GmVt - D.S.)


Promjena u izbornog reda u Hrvatskoj.

Neki dan se sastao odbor hrvatskog sabora za promjenu izbornog reda u Hrvatskoj i Slavoniji. Taj je odbor izabran na prijedlog zastupnika dra. Lorkovića i dra. Petričića. Do općeg izbornog prava mora da dođe kod nas, kako je prihvaćeno u Austriji i kako će biti prihvaćeno i u Ugarskoj. Predsjednik toga odbora dr. Vrbanić preporučio je odbornicima, da se dogovore i uglave, kako će i na kome temelju prihvatiti prošireno pravo glasa. Temelj bi moralo svakako biti jednako, tajno, izravno i opće pravo glasa. Raspravljalo se dosta o tome, hoće li odbor načiniti osnovu za promjenu izbornog reda ili će je načiniti vlada, a odbor će vladu poduprijeti. sa strane vlade izrekao je dr. Nikolić nekoliko upita. Pita se, hoće li izborno pravo dobiti svaki muškarac od 25 godine, hoće li ga dobiti samo zavičajnici, ili vješti hrvatskom pismu i čitanju, hoće li se uvesti jednako ili višestruko pravi? Posao je velik. Mođda bi zgodno bilo da se dotle, dok se ne primi zakon, od sadašnjih birača stvore izbornici, pa da to bude neki prijelaz k posvemašnjem izbornom pravu. o svemu tome će se viječati. Još je dr. Nikolić dao nekoliko važnih podataka. Prema popisu od g. 1900. imademo oko 546 hiljada muškaraca preko 25 godina. Od toga je hrvatskog materinskog jezika 467 hiljada, mađarskog 22 hiljade, njemačkog 30 hiljada. Po vjeroispovjesti ima 390 hiljada katolika, 136 hiljada pravoslavnih, 10 hiljada evangelika i 5285 židova. Pismeno je 256 hiljada, a nepismenih 282 hiljade. Zavičajnih je 490 hiljada u Hrvatskoj, 34.000 u Ugarskoj.
konačno je sjednica prihvatila zaključak jednoglasno, da se najprije imadu ustanoviti načela ili temelji, na kojima će se raširiti izborno pravo, a zakonsku osnovu neka izradi vlada.

Tako je pisao "Virovitički zavičaj", broj 3 dne 10 veljače 1907. (GmVt - D.S.)