U Virovitici je prestala s radom "Virovitička čitaonica". Čitaonica je spala na 24 člana, koji više nisu mogli uzdržavati pristojnu čitaonicu, te su se radije razišli. Večina članova pristupila je društvu "Kasino" koje broji oko 115 članova, a imaju i dovoljan broj novina za čitanje.
 

Vašar održan na "Tri kralja" bio je dosta slab. Nije bilo ni trgovaca ni kupaca, kao što je bio običaj. Uzrok je s jedne strane bilo loše vrijeme, a sdruge nestašica novca. Božićni blagdani i predbožićni vašar na Tominje ispraznili su kese.
 

Glavna skupština "Prvog ratarskog pogrebnog društva" u Virovitici bila je prekinuta, jer su prisutni predsjedniku Blažeković Ernestu postavili upit o društvenoj imovini, našto se digla cijela bura. nato je predsjednik skupštinu raspustio.
 

Prije 245 godina umro je barun marko Aleksandar Pejačević. Njemu je kraljica marija Terezija darovnocom dodijelila virovitičko imanje s utvrdom kao naknadu za dio mitrovičkog vlastelinstva, koje je pripojeno Vojnoj krajini. Osim trgovišta Virovitice imanje se sastojalo od 29 sela i 5 pustih terena. Novi gospodar nastojao je povečati feudalne terete, te dolazi u teške sukobe s građanima i kmetovima. Uz sajmove trgovišzu je preuzeo pravo vinotočja, mesarenja i mitnice. Nakon njegove smrti virovitičko su vlastelinstvo kratko posjedovali njegovi rođaci Leopold i njegov brat Josip Pejačević.
 

Hrvatski "Sokol" u Virovitici priredio je u dvorani Grčić svoju prvu javnu vježbu, iza koje je slijedio plesni vjenčić.
 

Na glavnoj skupštini zemljišne virovitičke zajednice raspravljalo se o kupovini puste Antunovac.Predsjednik zemljišne zajednice Antun Vargić prisutnim skupštinarima obrazložio je do kuda su došli pregovori sa vlasnikom grofom Ivanom Draškovićem glede kupnje Antunovca. Rasprava o vrijednosti puste Antunovac, te koju bi najveću svotu mogla zemljišna zajednica ponuditi dala je dvije mogućnosti. Jednu je zastupao Ernest Blažeković posjednik i ovlašteni mjernik, koji je smatrao da je cijena od 1000 K po jutru (posavio vlasnik) previsoka . Kada se tomu iznosu dodaju i prateći troškovi po jutru poprečno stajali bi 1.690,43 krune. Da ponudu treba staviti na 800 K po jutru, a to bi odgovaralo mjesnim tržišnim cijenama...."Blažeković je među inim spomenuo i to, da se zemlja nesmije po poprečnoj dobroti tla kupovati, nego, da se moraju razdijeliti u 4 razreda i prema ovima, ustanoviti vrijednost pojedinog razreda pribrojiv tomu sve troškove sa tim kupom skopčane, nadalje je naveo i to, da zemlj. zajednica nije kadra posjed Antunocvac prije 3 godine parcelirati i time bi zemlj. zajednica bila znatno opterećena sa nepredvidljivim troškovima".... Drugi prijedlog zastupao je skupštinar Jozo Bulić, koji je po jednom jutru popriječno predložio račun od 1200 K. ..."Po Bulićevom računu moralo bi se još dodati odnosno vriednost 50 jutara puteva i neplodno tlo razdieliti na ostale plodne rali tako, da bi na jednu ral otpalo 33 k. Konačno radi šume Barćanski lug, kojega zemlj. zajednica Virovitica prodržaje za sebe, mora se njezina kupovna vriednost, odnosno godišnji kamati razdieliti na oranice, livade i vinograde"... Prema ovom prijedlogu jutro zemlje stajalo bi 1240 K.