Zabava na Silvestrovo.

Odkada obstoje naša glazbeno - pjevačka društva, imamo svake godine na Silvestrovo zabavu, sastojeću od koncerta kazališnoga i plesnoga dijela. Uzastopce nekoliko prošlih godina priređivao je toga dana dični "Rodoljub" koncerat s kazališnom predstavom i plesom, a u 12 sati o ponoći prigodno i vrlo uspjelo scenario oproštaj sa starom godinom i pozdrav novoj godini.
Ove je godine "Društvo za promicanje glazbe" priredilo na Silvestrovo bez običajne reklame koncerat s plesom uz blagonaklono sudjelovanje hrvatskoga pjevačkoga društva "Rodoljub", a da se za potanji program do koncertne večeri nije ni znalo. Svaki posjetitelj ovoga koncerta bio je ugodno iznenađen pruženim programom radi biranih glazbotvorina i izmjena. Orkestar je ojačan bivšim frekventantima naše domaće guslačke škole, odsvirao vrlo skladno i precizno "Pepita Polo" zatim koncertnu ouverturu od Titla, pa umiljatu "Idylla iz operete Lysistrata" i "Kako si lijepa".
Mješoviti zbor "Rodoljuba" razdragao srca naša običajnim skladnim pjevanjem Vilharove pjesme: "Oj ti lane", pa "Hrvatska Hrvatom", zatim uz pratnju glazbe Lisinskov zbor iz "Porina" i Vilharov zbor iz opere "Smiljana" otpjevao "Rodoljub" uz pomnu pažnju i na sveobće odobravanje. Najveću pozornost i zanimanje svratio je svojim umjetnim solo guslanjem gosp. Ivan Reitter, a pratila ga na glasoviru gđica Irma Festetić. Klasične kompozicije od Bacha, Handel-a i Schumanna odgudio je mladi umjetnik uz vrsnu pratnju briljantno, te su im svi prisutni pljeskom iskazali svoje zadovoljstvo.
Društvo za promicanje glazbe pružilo nam je na Silvestrovo riedki glazbeni užitak zgodnim programom, koji je u cielosti izveden na podpuno zadovoljstvo i odobravanje prisutnih.
Nakon koncerta razvio se u dvorani animirani ples i susretljiva međusobna zabava sve do zore.
Žalibože, posjet je bio srednjega broja.
Glazbene, pjevačke, sviračke i gidalačke ove lijepo izvedene umotvorine, pa svrha, za koju je ovaja koncerat priređen, zaslužili su posvemašniji odziv našega obćinstva; zabavne prostorije našega svratišta "K Lippeovoj ruži" imale bi biti te večeri pune. Za uzdarje uživali bi piev i zvuk glazbene umjetnosti i pridonijeli glazbenomu družtvu, koje uz ravnanje svoga vrsnoga i revnoga kapelnika gos. I. Vlašimskoga podpunih 20 godina dično napreduje. Viroviticu bi stigla natražnjačka pedepsa (fizička kazna u odgojne svrhe u školama, Anić, Golstein "Rječnik stranih riječi"), kada se ne bi uznastojalo našu glazbu pomagati u tolikoj mjeri, da nam i u buduće kroći naprednim duhom, što je zajedničkim i malenim žrtvama polučivo.

Tako je pisao "Virovitički zavičaj" broj 1. dne 10. siječnja 1907. (GmVt - D.S.)


Osvrt na godinu 1906.

Područje kotara virovitičkog.
Viesnik virovitičke županije donosi u br. 2.o.g. Asfaltiranje Virovitice dogotovljeno je. Ugovor sa poduzetnikom Pavlom Rohrbacherom glede električne rasvjete trga Virovitice odobren je, te će se doskora odpočeti sa radnjama. Novogradnje su slijedeće obavljene: Novogradnja škole sa učiteljskim stanom u Dugomselu. radnja je proračunata troškom od K. 11.028, te je izvedena po poduzetniku i svrsi predana. Gradnja škole sa stanom učitelja i nuzzgrada u Rezovcu troškom od K. 10.591,66. Ista izvedena je po poduzetniku Pavlu Rohrbacheru, te se može svrsi predati. Za gradnju škole odnosno adaptaciju sgrade za školu u Brezovici, bila je raspisana jeftimba, kojoj jeftimbi nitko pristupio nije, stoga je gradnja odgođena za god. 1907. Za gradnju škole u Buidrovcima provedena je doprinosbena rasprava po kr. županijskoj oblasti. Novogradnja rimokatoličke kapele u Borovi troškom od K. 2494.58. Izvedene asu zidarske i tesarske radnje tako, da je kapela stavljena pod krov, dočim će se dovršiti u godini 1907.
Cestogradnje: Nastavak cestogradnje Gradina Rušani sa 4 klm, i Gradina - brezovica sa 2,6 klm, ukupnim troškom od K. 76.000 t.j. dovršenje u godini. 1905. započetih zemljoradnja, te je ugrađen kameniti utrenik na potezu gradina-Brezovica od 2,6 km., dočim je na potezu Gradina Rušani ugrađen samo 1 klm. i to s razloga, što je južno željezničko društvo sa dobavom kamena zaostalo. Cestogradnja Borova-Suhopolje-Kapan započeta je u mjesecu srpnju 1906. te su prema programu za izvedenje ove ceste izvedene zemljoradnje i mostogradnje u duljini od 3.4 klm. Ugradba nije se mogla započeti, pošto južno željezničko društvo nije moglo dobaviti kameniti materijal. Ova cestogradnja proračunana je na na 6.5 klm sa troškom od 57.000 Kr.
Narodno gospodarstvo: narodno se gospodarstvo sve intenzivnije razvija, a uspjeh nije ipak takav, da bi se njim podičiti mogli. Razne elementarne nepogode kao tuča i poplave, koje su bile baš u mjesecu srpnju, kada žitarice dozrijevaju i obavlja kosidba, mnogo su štete nanijele. Žito je sve povaljano i zamuljeno bilo tako, da je ova žetva dosta nepovoljna bila. I poljski miševi, kojih se je sva sila rasplodila, nanijeli su usjevima znatne štete. Sijeno je večim dijelom odnijela voda, a ono što je ostalo, napolak je bilo trulo. Već je svakog gospodara obuzeo strah, da će biti oskudic na krmi, no kako je jesen bila lijepa, nakosilo se je otave dosta tako, da se svaki gospodar dovoljno obskrbio sa krmom. Vlažno vrijeme pogodovalo je kukuruzu, koji je krasno urodio.
Jabuke i kruške su vrlo dobro rodile, te se je na ovdašnjem trgu vidjelo lijepih plemenitih vrsti voća, kojega se je upravo na vagone izvažalo. Šljiva nije urodila izim nešto u općini Pivnica.
Prirod vinograda bio je mnogo slabiji nego u g. 1905. i kvaliteta lošija. Uzrok je tome, što filoksera sve više mah preotimlje, a kvaliteti je škodila kiša, sbog koje vino ima manje sladora, a stoga je i kiselije. Videći narod propadanje starog trsa, zasađuje sve više amerikansku lozu.
Šumarstvo. Tečajem godine 1906. bile su manje prodaje i to u šumi Gjolta z.z. Stari Gradac u zabranama od godine 1900. i 1902. prodani je putem javne dražbe 173 hrastovih stabala za svotu od 6486 K 74 f nadalje u šumi Žutinska Greda, iste z.z. 111 hrastovih stabala za svotu od 9577 K onda u šumi Planina predjelu Bošnjakuša i Kotlina z.z. Virovitica od prošle godine snijegom polomljenih i izvrtjenih hrastića za svotu od 537 K 40f a u šumi Mali Požari iste zemčljišne zajednice od snijega polomljenih i izvrtjenih hrastića za svotu od 192 K 30 f.
Ove godine posađeno je u mjesecu listopadu i studenu u šumama z.z. sela Vukosavljevice 18, Turnašice 10, Špišić Bukovice 20, Gradac 18, Stari 16, Bušetina 32, Lozani 36, Budrovac 12, Rušani 18, Gradina 8, Gaćište 80, Orešac 12, naudovac 12, Pčelić 15, Lukač 16, Budanica 20, Virovitica 37 mjerova, ukupno 362 mjerova dijelom lužnjaka, dijelom kitnjaka žira naime novih kultura uz popravak starih zabrana i čistina.

Tako je pisao "Virovitički zavičaj" broj 2. dne 25. siječnja 1907. (GmVt - D.S.)