|
Berba.
Vrlo smo se začudili nad izjavom nekih vinogradara, da će za koji dan brati groždje.
Poznato je, da u nekom puku vlada u nas taj običaj, da čim kadarka zaplavi, a kod bjeline jagode pod prstom
odavaju, da su ponešto mekane, odmah idu brati. Nu nade je bilo, da je lanjski primjer općenito uputio, da
je vanredna razlika u kakvoći vina, ako se kasno bere, pa ipak na žalost i svoju štetu i ove godine hoće
neki rano brati. Lanjskoga je vina dosta, pa tko će pitati za ono sirče, koje će imati oni, koji poberu
napola zeleno groždje.
Vrijeme ovoga ljeta nije prijalo na zrelost groždja, te bar 14 dana kasnije brati
nego lani. Imamo primjerice voditi donesena groždja na trgu, što je sigurno birano, pa ima u tom groždju
jedna trečina jagoda, što se ne mogu jesti radi nezrelosti. Po tom je lako suditi, da u cijelom vinogradu
ima većina groždja nezrela, koje može dobiti sladorna soka, ako ga ostavite na trsu, da dozrijeva naravnom
sunčanom toplinom. Nemojmo se plašiti svake kišice. Nitko ne bi snio brati mjeseca rujna. U susjednoj
Ugarskoj obstoje naredbe o berbi groždja, te prije proglašenja, da počima berba, nitko ne smije brati. U nas
je ovih dana vlada oglasila i preporučila, da se 10 - 12 dana bere groždje kasnije nego lani, jer je
dozrijevanje zaostalo.
Tko hoće imati bolje i stalnije vino, mora kasnije brati. Tko hoće prije prodati
mora kasnije brati, jer se za bolje vino i lako kupac nadje. Pokraj obilja dobroga vina, zločesto će ono
dugo čekati ili ne dočekati kupca, a ktomu prijeti pogibelj, da se i pokvari.
Za dobro vino treba podpuno dozrelo groždje.
Dok je list vinove loze zelen, dotle groždje dozrijeva, t.j. u jagodama umnoži se
slador, a kiselina umanjuje. Groždje podpuno zrelo, kada loza i peteljke posmeđe, kada bijele jagode postanu
prozirne, da se u njima vide koštice, kada je sok židak, sladak i ljepčiv., kada se jagodice lako odkidaju,
a kod crnog groždja, kada su jagode modro-tamne boje.
Bez iznimke svagda bi trebalo, zrelo groždje brati napose, a nesrelo napose. Jedan
nezreo grozd umanjuje dobrotu vina od 3-4 grozda. Plemenita vina sa stalnim značenjem svojim, mirisava i
jednolične boje, dobivaju se samo od jedne te iste vrste groždja. Brati valja za suha lijepa vremena. Ako se
bere odmah iza kiše, ili u jutro za roše dobiva se vodeno vino, koje će biti za 4-5 postotaka slabije, nego
što bi inače bilo.
Sav uspjeh svekolike vinogradarske radnje ovisan je napokon od toga, kako se obavi
berba, kako se barata moštom i kako se njeguje mlado vino. Da nam se trud isplati pričekajmo berbom. Što
dozrijeti ne može u 8 slabo toplih dana, to je kadro svakako dozreliti u 14 dana.
Zato ne treba nagliti branjem, nego treba ostaviti groždje na trsu da u nj uniđe
ono, što mi od njega tražimo, rad čega na njega trošimo, a to je slador, pa smo onda sigurni, da ćemo imati
što uživati, ali i lako unovčiti svoje dobro vino.
Tako je pisao "Hrvat" broj 39. dne 26. rujna 1909. (GmVt - D.S.)
U Virovitici osnovana Zanatska štedno - kreditna zadruga
Prije 20 godina virovitički obrtnici su prvi puta osnovali štedno-kreditnu
zadrugu. Članovi odbora tadašnje zadružne štedionice bili su: Ivan Vargović, Dragutin Zimerman, Antun
Jirasek i Ivan Slamić.
Na nedavno održanoj skupštini virovitički obrtnici po drugi put osnovali su
Zanatsku štedno-kreditnu zadrugu i usvojili njen pravilnik. U odboru sadašnje štedno-kreditne zadruge nalaze
se: Dragutin Lazić, predsjednik, Franjo Šuprna, tajnik, a Ivan Slamić, Josip Koler, Franjo Poljanac, Mirko
Sinek, Ivan Kramarić, Roko Pavoković, Franjo Ratković, Đuro Šarić, Mirko Vinter, Ljudevit Štancl i Vladimir
Gracek, kao članovi.
Prema zaključku skupštine, štedno kolo počinje 1. rujna ove godine, a prestaje
istoga dana nakon dvije godine.
Štedni ulog, koji se uplaćuje tjedno ili mjesečno, iznosi najmanje 200 dinara.
Svaki štediša može ulagati i veće svote, a broj uloga kao i ulagača, nije ograničen.
Članom štednog kola može osim zanatlija postati i svaka druga osoba, koja se može
pravno obvezati.
Prvi zajmovi izdavat će se nakon 3 mjeseca.
|
