Poplava.

       Kolendari nam označuju Veneru kao zvijezdu vladaricu za ovu godinu i navještaju, da će nam ova godina biti poprieko više mokra nego sušna. Ove su se bilježke već do sada ispunile, jer diljem cieloga proljeća i ljeta natapala obilna i česta kiša naša polja, livade, vinograde i cijelo boravište.
       Narodna je rieč: "Što je preveć, nije ni s kruhom dobro", pa radi mnogih kiša i pomanjkanja odulje sunčane vrućine, ne uspieva dobro biljevna plodina, premda nam je puno u zametku obećavala. Ratar nujno i zabrinuto motri i uviđa, kako mu njegovo masno nastojanjre, trud i muka u poljodjelskom radu ne će ipak napuniti hambar i podrum. uslied ovakovih pojava s neba, ne vrieđa ustrpljivi poljodjelac nikoga, predaje se u ruke božje, pouzdaje se u svoj dalnji rad, jednom riečju: ne zdvaja, jer mu razum veli, da se tomu predusreti ne može.
       Nu čovjek svojim razumom može mnogo zlo oslabiti, umanjiti, zapriečiti i posve odkloniti. Tako je u ovom listu više puta upozoreno da se naš zamuljeni, grmljem obrašćeni potok "Odjenica" prekopa, pročisti, da se vodi potok otvori do Drave, da ne doživi Virovitica štetnu poplavu, kakovu je imala pred 20 godina u dva puta. Za tu koristnu radnju mnogo je i službena papira potrošeno. Obćinsko je zastupstvo tražilo, da se "Odjenica" što prije pročisti, jer u mokroj godini stotine i stotine jutara oranice leži u vodi, radi čega je lišeno pučanstvo kruha. Gdje je riešenje zapelo, a da se to nije uradilo, dužnost je tražiti obćinskom zastupstvu. - Žalibože, da ih na to nukati mora bieda i plač onih žitelja, kojima je u samoj bašči, dvorištu, pače u sobi plivalo sve, jer je Virovitica 14. o.mj. poplavljena bila većma, nego pred 20 godina.
       Sreća, da je poplava nastala ob dan, do podne. nekoje ulice bile su pune vode i povodanj je zadavala straha mnogoj obitelji. U posljednih 20 godina bilo je također velikih kiša, oluja i provala oblaka, ali u Virovitici nije bilo poplave, jer je Odjenica imala pročišćeno korito, kojim je mogla voda bez zadržavanja oticati. Opravdani je prigovor , da je ovogodišnja poplava nastala jedino s toga, što je potok Odjenica zamuljen, voda nije mogla oticati, nego je zaostala u samom mjestu, razlila se po obližnjem polju, ponesla požeto žito pokošenu grahoricu i djetelinu, po vrtovima načinila veliku štetu. Ove nesreće i štete ne bi bilo, da se je Odjenica prokopala. Stoga je dužnost zastupstva, da požuri riešenja, u tom predmetu, jer med glavne uvjete života svakako spada: hrana. Nema li ljudstvo hrane slabi, propada.
       Pojedinac niti može, niti ima pravo, da ovakav posao provađa. Za to se ima brinuti obćina, da što prije odkloni općenito zlo; da uveđenjem javnih pomagala - kamo spadaju potoci i rieke - pridolazi u pomoć cielomu žiteljstvu. Kada se nadležnim vlastima obrazloži i činjenicama dokaže, koliko je štete pretrpilo i koliko bi još moralo trpiti pučanstvo radi neuređene Odjenice, ne vjerujemo, da ne bi same vlasti svojom zakonitom moći odredile, da se što prije za obće dobro korisni posao izvede. Obćinsko zastupstvo, kao prvo upravno tielo, kao najbliži i najbolji poznavalac svih tegoba i potreba svoje obćine, koju zastupaju i za koju se brinuti imadu, ne bi smjelo ovaj predmet pustiti s vida, dok se ne bi na korist obćinara dovršio!

Tako je pisao "Virovitički zavičaj" broj 14. dne 25. srpnja 1906. (GmVt -D.S.)



Narodno gospodarstvo. Izvješće županije virovitičke.

       Izvješće županije virovitičke za 1905. godinu donaša najveće poglavlje: XII. "Narodno gospodarstvo" sa obilnim raznim statističkim podacima, iskazima i skrižaljkama. Iz toga znamenitoga poglavlja vadimo:
       Kao u god. 1904., tako bijaše i u god. 1905. glavno obilježje vremena razlikom naprama godini 1903., što je prošlogodišnja suša bila manje intenzivna. Prema tomu nije ona bila od onako kobnih posjedica kao u godini 1904., pače uplivala je na uspjeh cjelokupne ljetine povoljno.
       U prvoj četvrti pretežno vladajuća stoga studen i suša, sprječavale su raniju sjetvu. Nu koncem ožujka nastalo je kišno vrieme, te se je proljetna sjetva ipak tim uspješnije obaviti mogla, što je na razvoj usjeva vrlo povoljno uplivalo i u drugoj četvrtini vladajuće kišovito vrieme. U obće su povoljni vremenski odšaji u drugoj četvrtini godine bili odlučni za povoljni uspjeh ljetine, koju nije doduše podupirala, ali niti znatnije oštetiti mogla u trećoj četvrtini godine opet vladajuća prevelika žega i suša. pod konac ovoga četvrtgodišta sa silnim olujama i mnogim tučama nastupivše trajno kišovito vrieme, usjeve nije više u polju zateklo, nego je tek u dobrom dielu oštetilakukuruze i vinograde. Žetva je dotle već bila uz pogodne klimatske okolnosti prošla, te je i odlučila o uspjehu ljetine, koja je uslied toga na žitaricama urodila bogatije, nego u ma kojoj zadnjih devet godina, za koje dotične podatke zabilježene imademo.
       Klimatički su odnošaji ljeta, naime žega i suša, na kvalitet žitarica nepovoljno uplivali, pak se zato vidi, da težina jednog hektolitra prošle godine uploške nije pretegla sredinu. Jedino su ozimi ječam i ozima napolica i u kvalitetu nadvisile prijašnje godine. Nu ove vrsti žitarica nisu kod nas od odlučne važnosti.
Ma da su prošlogodišnje ciene žitarica, izuzev kukuruza, dosta znatno zaostale za cijenama g. 1904., nisu ipak bile manje od prijašnjih godina, te se mogu razmjerno povoljnima nazvati. Samo je kukuruz dostigao cienu, kakove dosele još nikad imao nije. Kako kod nas kukuruz iza pšenice zaprema najvažnije mjesto u gospodarskoj proizvodnji, to je njegova visoka ciena uz povoljni prirod ostalih žitarica, kao i njihovih također dosta povoljnih ciena, mnogo uplivala, da je ukupna vriednost svih žitarica dostigla najveću visinu u nizu zadnjih 9 godina.
       Ljetna suša i žega u prošloj godini nije prouzročila one oskudice krme, koju bijaše prouzročila suša u g. 1904., a to se ima pripisati okolnosti toj, da je g. 1904. naučila i naše male gospodare, da su posvetili veću brigu proizvodnji i tazumnoj, štedljivoj uporabi svega krmiva. Inače mogla je lahko i prošle godine nastati oskudica na krmi, jer su livade od suše i žege ljetne tako oslabile, da je samo u rieđim, povoljnim okolnostima dobljeno tek nešto otave. Obćenito pako o kakovu prirodu od otave nije bilo ni govora.
       Veliku ulogu u prehrani stoke kod našeg malog gospodara, seljaka, igra paša, koli na strnjacima, toli na pašnjacima, a ova bila je u ljetu prošle godine isto tako mršava ili bolje nikakva, kao i godine 1904. Prije navedenoj okolnosti ima se zahvaliti, da pomanjkanje paše u prošloj godini nije prouzrokovalo znatnije poteškoće u prehrani stoke.
       Paša i pastirstvo svuda je uređeno prema postojećim propisima. samo je u nekojim brdskim krajevima zajednička paša nemoguća. Proti zabrani noćne paše, te paše na livadama od Josipova pa do Miholja, bilo je prošle godine manje prekršaja nego g. 1904., jer oskudica krme nije bila tolika, te narod nije bio prisiljen radi prehrane stoke kršiti dotične naredbe. jedino se moralo proti takovim prekršajima od strane obalsti postupati u kotaru virovitičkom, gdje je iztjerivanje marve radi zavladale slinavke i šapa u obće neko vrieme zabranjeno bilo. Stoga je ovdje od nužde bilo slučajeva, da se je marva krišom i noćju na pašu zasebno iztjerivala.
       Pašnjaci su svuda čišćeni po potrebi, samo u kotaru dolnjomiholjačkom ne čine to žitelji savršeno, te ostavljaju po pašnjacima nepotrebna grmlja, tobož za svinje.
       Prema naputku, izdanom inicijativom župan. skupštinara, a sada velikog župana g. Antuna pl. Mihalovicha, na temelju zaključka proljetne županijske skupštine od g. 1903., pašnjačke se površine nastoje privesti što boljem ukorišćivanju, pak se u tom po malo sve ljepši uspjesi postizavaju. tako je prošle godine pašnjak obćine Špišić-Bukovica u kotaru virovitičkom, pod nadzorom kotarskog šumara zagajen. A zemlj. zajednica u Virovitici nasadila je na dielu pašnjaka 250 dudova.
       Samo se po sebi razumije, da napredak u poljskom gospodarstvu nemože biti takav da bi se u kratko vrieme znatnije promjene opažati mogle. Ne sumnjivi znakovi toga napredka mogli su se i tekom prošle godine opažati u nastojanju naroda, da polja obrađuju, da produkciju poljskih proizvoda povisiti nastoji, da sve više krmnih bilina, naročito djeteline sije, u čem je napose prošle godine očiti napredak postignut, nadalje sve veća upotreba savršenijih gospodarskih strojeva itd.
       Uveđenje koristnijih i unosnijih gojitba novih gospodarskih bilina znamenito je napredovalo sa sve više raširenom sjetvom lana i konoplje za tvorničke svrhe, a još savršenijem napredku dovesti će sve poljsko gospodarstvo uveđenje gojitbe buraka (sladorne repe), koja će godine 1906. započeti. Dakako da će se i tu trebati još mnoge poteškoće svladati, te se za prvi početak ne smije Bog zna koliki uspjeh u tom očekivati, ali je to svakako siguran temelj za kasniji nedvojbeni i znatni napredak. I kod uvedenja gojitbe lana i konoplje, naročito pako lana, vidimo časoviti nazadak, te ga je usljed neuspjeha, prouzročena sušom g. 1904, prošle godine kod maloposjednika malo skoro ništa sijalo. Nu zato ne ima sumnje, da će se po malo i za koji godinu lan uvesti u redovitu gojitbu. Svakako se mora očekivati da će tako biti i sa gojitbom buraka (sladorne repe), ali zato će ipak u brzo prodrieti u narod, te će baš županija virovitička u našoj domovini biti prva, koja će ovakav znameniti napredak u gospodarstvu postignuti.
       Ovo je tim sigurnije, što se evo tvornica šećera u osieku jur u gradnji nalazi, te će u jeseni godine 1906. početi raditi. da je ovo po napredak svega gospodarstva prevažno poduzeće napokon ipak uspjelo, te su sve one ogromne poteškoće svladane, koje su oživotvorenje zaprečivale, ima se zahvalitirevnom odboru, a na čelu mu gosp. velikom županu Anrunu pl. Mihalovichu, koji je neumorno oko izveđenja ovoga znamenitoga poduzeća nastojao. Svuda bez iznimke, gdje je dosele uspjelo uvesti gojitbu buraka, što je samo moguće uz istodobno podugnuće tvornice šećera, nastao je znatni i napredni preokret, u cielokupnom gospodarstvu dotičnoga kraja, neima sumnje, da će takav preokret u kratko doba nastati i u ovoj županiji, te će se godinom uveđenja gojitbe buraka i podignuća tvornice šećera u povjesti narodnog gospodarstva ove županije lučiti dvie raznolike dobe u njenom gospodarstvenom napredku. sa ovim znamenitim preokretom biti će za sva vremena nerazdruživo spojeno ime našeg vel. župana Antuna pl. Mihalovicha.

Tako je posao "Virovitički zavičaj" broj 13. dne 10. srpnja 1906. i broj 14. dne 25. srpnja 1906. (GmVt - D.S.)