GLOBE (program cjelovito učenje i promatranje za dobrobit okoliša) OŠ Vladimir Nazor Virovitica, OŠ Eugena Kumičića i Gimnazija Petra Preradovića Virovitica informacije: www.globe.gov

Eko škole - Europski projekt zaštite okoliša Strukovna škola Virovitica, Gimnazija Petra Preradovića Virovitica

Mladi čuvari prirode OŠ Ivane Brlić-Mažuranić Virovitica, OŠ Vladimir Nazor Virovitica

E-škola Mladih znanstvenika OŠ Ivane Brlić-Mažuranić Virovitica i Gimnazija Petra Preradovića Virovitica informacije: hpd.botanic.hr

Vi i okoliš

       Stepski sokol (Falco cherrug) pripada porodici sokolova. Prema podacima iz Crvene knjige ugroženih ptica Hrvatske njegove gnijezdeće populacije su kritično ugrožene. Razlozi njegove ugroženosti su lov i krivolov te intenziviranje poljodjelstva.

       Rasprostranjen je u istočnoj Europi i Aziji. Zimuju u južnoj Europi i na području od sjeveroistočne Afrike do sjeverozapada Indije. Gnjezdarica je istočne Slavonije, u Podunavlju gnijezdi oko 5 parova. Postoje opažanja i u Posavini i Podravini koja upućuju na vjerojatno gniježđenje i u središnjem dijelu panonske Hrvatske. Ukupna populacija je procijenjena na 5 do 10 parova. Panonska Hrvatska se nalazi na jugozapadnom rubu areala stepskog sokola i čini se da ondje nikada i nije bio puno brojniji.

       Zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode. Međunarodno je zaštićen Bonskom konvencijom (dodatak II), Bernskom konvencijom (dodatak II) i Washingtonskom konvencijom (CITES II).

       Prebivaju u otvorenim predjelima, s raštrkanim drvećem i niskim biljem: ravnice, stepe, visoravni, polupustinje, goli obronci i brda. Nisu druževni. Gnijezde se na golim stijenama ili u starim gnijezdima drugih ptica, visoko na drveću, a u posljednje vrijeme i na stupovima dalekovoda. Monogamni su, veze traju tijekom gnijezdeće sezone ili duže, ponekad i doživotno. Hrane se osobito glodavcima: voluharicama, hrčcima, tekunicama, zečevima, iako su ptice također važan plijen. Love na otvorenim staništima, a primjenjuju različite tehnike lova. Kad love plijen na tlu, obično ga traže za niskoga leta ili kruženja. Na plijen koji leti obrušavaju se, nastojeći ga iznenaditi.

       Ukoliko primjetite gnijezdo na dalekovodu koje je nastanjeno nazovite članove udruge Prirodoslovno društvo “Drava” koji od ove godine provode projekt istraživanja i zaštite stepskog sokola u suradnji s Zavodom za ornitologiju HAZU.

Priredila: mr. sc. Jasna Razlog-Grlica