"Obćinski izbori."

Dne 16. o. mj. obavljen je kod našeg opć. poglavarstva izbor općinskih zastupnika. Od preko 700 izbornika nije ih glasovalo niti 200. To pokazuje skrajnu indolenciju našega građanstva naprama obćinskoj samoupravi. Tamo, gdje ne treba, svi znadu vikati i rogoboriti, a gdje bi upravo bili dužni, da nešto učinimo, tamo padamo u skrajni nemar i prepuštamo sve svojoj sudbini. - Ne možemo reći, da smo baš posve nezadovoljni sa rezultatom izbora, ali se uz melo volje i organizacije mogao polučiti i bolji uspjeh. Čujemo, da je novo zastupstvo uvrstilo u svoj program temeljiti popravak svih naših cesta po ulicama, i da će napustiti električnu rasvjetu do boljih vremena. U tu svrhu da će već na prvoj svojoj sjednici stvoriti zaključak, kojim će umoliti kralj. zem. vladu, da podnešenu molbu o uvedenju električne rasvijete kao neuvaženu općini povrati. Tako valja. Dajte nam prije ono, što je najnužnije, a onda istom, što je manje nužno.

Mi pozdravljamo naše novo obćinsko zastupstvo i želimo, da bez ikakovih obzira radi samo na dobrobit svojih sugrađanina i na procvat naše mile Virovitice. Građanin.

Tako je pisao "Virovitički zavičaj" broj 12., dne 25. lipnja 1906. (GmVt - D.S.)


Domaće viesti.

Novi obć. ured. Svatko tko je ovih dana imao posla u obć. uredu virovitičkom bio je ugodno iznenađen, jer su naše uredske prostorije znatno proširene liepo i dostojno uređene, da netrebaju stranke više hodati kroz onaj nizki hodnik da svaki malo veći čovjek trkne glavom u gredu stropa. Tamo gdje je prije bio mjesni sud sada je soba bilježnika. Do te sobe jest velika i prekrasna soba za blagajnu. Do nje mala ugodna sobica g. načelnika. Iza ove pisarna i uručbeni zapisnik. redarstveno povjereničtvo ima sobu otraga nuz stražu, a obć. veterinar i liečnik imadu također svoju posebnu sobu, što je sasma u redu.

Mjesni sud nalazi se tamo, gdje je prije bila škola nuz poštu kod male kapije. Do suda prostorije su pjevačkog družtva "Rodoljub". Tako bi bilo sve u redu, samo je jošte neriešeno pitanje stana nadzornika pošte g. Urlicha, a kada se i ovo rieši biti će sve u našoj obćinskoj kući u redu i to kako nas g. načelnik uvjerava sve za mali novac. Te neće stavka proračuna za uzdržavanje obćinske sgrade, niti prekoračena biti, što je samo hvalevriedno.

Tako su pisale "Virovitičke novosti" broj 10., dne 8. lipnja 1913. (GmVt - D.S.)


Pošteni ljudi

Svagdanji život kvari u nama mnogo dobra, što smo ga u školi naučili i odgojem stekli. - Često nepravedna okrivljujemo, kada velimo za čovjeka zla vladanja, da su ga roditelji i škola nemarno odgojili. - Kaliko mladića ostavljaju školu sa izvrstnim svjedožbama; za vrijeme školovanja bijahu neumorne marljivosti i uzorna vladanja, no čim se neko vrijeme stadoše u slobodnom životu samostalno kretati, krenuše stranputice, podadoše se postepeno iskvarenosti, a konačno žalostno i bijedno propadoše. - Velika sloboda života ugušila je u njima lijep i plemenit pojam o pravom životu. - Najlakše i najbrže bio je u njima zatomljen osjećaj poštenja. -

Sadanje doba boluje na pogibeljnoj bolesti - na težnji za razkošnim životom i nasladama. - Tko nije čvrsta značaja u pogledu poštenja, taj brzo sebičnom lukavštinom života krene s prave staze i zapliče se sve više u prljav posao, dok sramotno i žalostno ne dokonča. -

Ovo je sasma pojmljivo, jer najjače svojstvo kod ljudih kraj svih okolnosti jest samoljublje ili egoizam. -

Ovo svojstvo povod je svemu, što činimo i poduzimljemo. -

Egoizam čini ljude velikima i dobrima, koji potomstvupružaju sreću i blagoslov. - Ali u mnogo većoj mjeri čini egoizam, da su ljudi zli i propalice, koji suvremenicima i potomstvu pripravljaju iskvarenost i nesreću. -

Velike ljude, koji nam dobro tvore, radja egoizam samo tada, ako je sadružen sa čestitošću, pravednošću i ljubavlju spram bližnjega. - Zle ljude radja egoizam, ako se je sdružio sa nasladom, matetrijalnim probitkom i ravno dušnošću ili hladnoćom spram bližnjega. - U potonjem slučaju nije takav čovjek u stanju izvršiti samozataju niti opake strasti i požude obuzdati. - Da ovima zadaovolji postaje nečastan i nepošten, razara bez pokajanja sreću drugih, živi neko vrijeme živahno i u veselju, dočim oni, koje je u nesreću strmoglavio, plaćaju to suzama i brigom. - Da u ljudskom društvu manjka poštenja, dokazuju nam dnevno novine, koje čitamo. -

Ne ćemo pretjerivati, ako kažemio, da danas skoro ni jedne novine ne čitamo, a da u njima ne nadjemo vijesti o prevarama i ošteti tudjega imetka. - Ali valja znati, da ti slučajevi nijesu jednostavne kradje n.pr. ako se tat ušulja u tuđi stan i ukrade novac ili drugi vrijednostvi predmet.

Takova šta izvadja običan tat ili provalnik, koji se i onako ne ubraja u ljudsko društvo, već izrod njegov.- Ovakav kradljivac može neškodljiv biti, ako je oprezno i budno redarstvo. - Pogibeljniji su za moralnu iskvarenost oni ljudi, koji iz pohlepe za dobitkom i nasladom stupaju stazom kazne. Ovi nepošteni ljudi žive neko vrijeme na velikoj nozi, pred njima se skidaju šeširi, dapače mnogi si i laska, ako mu se naklone ili ga svojim prijateljstvom počaste. - No čim njihovo nepošteno djelo dodje na svjetlo, budu mnogi razočarani, jer se tomu nijesu nadali. - Unatoč tomu mnogi ljudi, koji teže za dobitkom isto tako kao i ovaj raskrinkani poštenjaković, ne odvraćaju se od njega s prezirom, već naprotiv mudruju, kako bi sličnim, ali finim i spretnijim načinom nepoštenja došli do ugodna života.-

Za pravo, da današnji vijek ima dosta povoda da promišlja o značenju riječi "pošten". O koliko bi blagostanja i sreće bilo, kada bi se ta riječ u djelu vjerno izvršivala! - S.Ž.

Tako je pisao "Virovitički zavičaj" broj 11., dne 10. lipnja 1906. (GmVt - D.S.)