Gradski vodič
Mikeš i Prco

Mikešland

Informatičko-edukacijski centar

O Mikešima Izdavaštvo Manifestacije Umjetnička organizacija Promidžba Foto galerija Kontakt On-line marketing
 
svibanj 2006   

Naslovnica
Orjentacija
Ekologija
Kazalište
Muzej
Knjižnica
Izložbe
Povijest
Crtica
Vjerski život
Matica hrvatska
Sport
Suhopolje
HŽ - vozni red
Autobus - vozni red
Impressum
Arhiv

Svibanj kroz povijest


 16. svibnja 1746. godine
 

Prije 260 godina kraljica Marija Terezija izdaje povelju kojom dodjeljuje grb Virovitičkoj županiji, uz pravo upotrebe crvenog pečatnog voska.
 

 20. svibnja 1727. godine
 

Kako je kralj Karlo III. gotovo neprekidno ratovao, trebalo mu je mnogo novca. Zato je tvrđavu i varoš Viroviticu zajedno s velikim imanjem založio knezu Josipu Folcku de Cordona za svotu od 40.000 forinti.
 

 29. svibnja 1976. godine
 

Prije 30 godina u Zagrebu je umro liječnik i književnik Miroslav Feldman, rođen u Virovitici.
 

 30. svibnja 1530. godine
 

Margareta Banfi rođena Sekelj (Zekel) iz Virovitice pismeno je zamolila pomoć od kneza Petra Erdeda. Jer je navedene godine borba između pristaša kralja Ferdinanda i pristaša Ivana Zapolje doprla u okolicu Virovitice gdje je Ferdinandove pristaše vodio kraljevski kapeta Ljudevit Pakri. Istovremeno Slavoniji prijete i turske čete, koje su 1530. popalile imanja Orahovicu i Mikleuš.
 

 31. svibnja 1802. godine
 

Prema odluci vlade da se obavi popis dohodaka svih župa zagrebačke biskupije u Virovitici su popis obavili Franjo Delimarić sudac i Tomo Gazafi prisežnik Virovitičke županije. Zapisnik su potpisali orahovački župnik Marko Kraljevac ujedno vaškanski podarhiđakon izaslanik zagrebačke dijeceze, vlastelinski činovnik Franjo Poslavski kao punomoćnik Antuna grofa Pejačevića. U ime franjevačkog samostana u Virovitici zapisnik su potpisali gvardijan o. Hrisogon Czois, župnik o. Bernardin Galjuf, te virovitički kapelani o. Šimun Steph i o. Franjo Matasović. Iz zapisnika doznajemo da trgovište Virovitica broji 2644 žitelja, od kojih je 2570 rimokatoličke, 47 židovske, a 27 pravoslavne vjere. Virovitičkoj župi pripada selo Bušetina, koje je jedan sat hoda udaljeno od župne crkve, a ima 860 žetelja, koji su svi rimokatolici. Župna crkva u Virovitici posjedovala je tri jutra oranice i oveću livadu, koju u jednom danu može pokositi 6 kosaca. Posjed župe iznosi šest dijelova sesije. Tada je cijela sesija na godinu donosila 25 forinti čistoga prihoda, izračunalo je povjerenstvo, da virovitički Franjevci imaju od spomenutog posjeda samo 4 forinta 36 i pol krajcara godišnjeg dohotka. (Tadašnji forint vrijedio je 60, a ne 100 krajcara. Forin se dijelio na 3 "marijana" ili "cvancige" od kojih je svaka vrijedila 20 krajcara). U samoj Virovitici bilo je 527 rimokatoličkoh kuća u kojima je stanovalo 716 bračnih parova. Svaka je kuća morala župniku u ime lukna dati na godinu po jedno pile, a sve kuće zajedno bile su obavezne sasjeći i Franjevcima u samostandovesti svake godine 131 cijeli i tri četvrtine hvata drva za ogrijev. Od spomenutih bračnih parova dobivao je virovitički župnik u ime lukna godimice 179 požunskih vagana pšenice. Računajući po tadašnjoj vrijednosti 1 vagan pšenice po 1 forint i 30 krajcara, zatim 1 hvat drva po 1 forint, a jedno pile po 3 krajcara, dobivali su Franjevci u ime uprave virovitičke župa na godinu vrijednost od 426 forinti i 36 krajcara. Tu su još prihodi od vjenčanja, sprovoda, "vpelavanja". Kada je sve prihode povjerenstvo zbrojilo ustanovilo je da virovitički župnik dobiva godimice 703 forinta i 31 krajcar. S tim dohotkom mora uzdržavati sebe i dva kapelana
 

Pripremila: Dubravka Sabolić





Virovitica.net