Domaće viesti.

Proslava sv. Florijana. naši vatrogasci proslaviti će sutra na svečani način svog zaštitnika sv. Florijana. U pol deset sastati će se u obć. dvorani odkale kreću pod barjakom uz pratnju glasbe k svečanoj službi božjoj koja će početi u 10 sati a na koru će pjevati sbor "Rodoljuba".
Poslije podne će se članovi sastati u bašći "velike gostione" da uz čašicu vina i razgovora proslave svog patrona.
Truli stupovi. Naše vlastelinstvo imade iz svog grada na neke puste uveden telefon. Tako vodi jedan kolodvorskim sokakom u Slatinu. Neki dan zadesio se kočijaš u jedan stup, koji je bio tako trul, da se odmah poklonio zemlji, ali sobom povukao jošte 3 svoja isto tako trula druga. Tom sgodom nastradala su dva konja i sva je sreća da nije koj ljudski život nastradao. Naše vlastelinstvo moralo bi svoj telefon postaviti nadziratelja, a ne čekati dok zub vremena sruši stup. Toliko u dobroj nakani.

Razne viesti.

Pametan zakon. U Engleskoj postoje dva društva kaoja nastoje milom ili silom zapriečiti pušenje kod djece. Jedno od tih družtava "antianarkotički savez u Manšesteru" pripravlja zakonsku osnovu, koju će predložiti engleskom parlamentu i kojim se ima zabraniti uživanje tabaka djeci izpod 16 godina. Po tom bi kažnjena djeca koja uživaju tabak prvi put sa globom od 10 šelina, (radije batina) a dalnje kazne 20 do 40 šelina. Drugo družtvo proti pušenja cigareta, brojaše 16.000 članova, nastoji nagovoriti mladiće, da se obvežu nepušiti prije 21 godine.

Tako je pisao "Virovitičan" broj 19. dne 3. svibnja 1903. (GmVt - D.S.)



Uređenje potoka "Ođenice"

Skoro svake godine poplavljuje potok "Ođenica" veliki dio večinom sjenokoša, stranom u neposrednoj blizini potoka, stranom pako u velikoj odaljenostiležečih, koje imadu svoj naravni nižji položaj - jer je korito koje mjeri u području trga Virovitice do 5 kilom. preuzko i na nekojih mjestih tako nepravidno, da ne može sve oborinske vode sljevajuće se iz najvećeg diela virovitičkog vinogorja dosta brzo odvađati.

Uslied ovih zaprieka nastaje ustava vode, te se iz korita u silnoj množini izlieva.

U kolikosmo opazili, pojavljuje se poplava ovdje redovito u najnesgodnije doba po gospodarstvo, jer su obično velike oborine za vrieme žetve najranijih usjeva prve košnje siena.

Ovako poplavljeni dozrieli plodovi neimadu nikakove vriednosti, jer su zamuljeni i nastaju iz zdravstvenih obzira koli za ljudski, toli užitak blaga nevaljanimi.

Po naše gospodarske prilike djeluje današnji položaj korita "Ođenice" ubitaćno, nesamo iz razloga, što gospodar ne crpi iz svog zemljišta nikakove koristi, već i iz razloga, što ulaže nezkoristno svoj rad te silno i skupocieno sieme u zemljište, a konačno neimade isto niti približno onu vriednost; koju bi prema svojoj dobroti i plodnosti imati moralo.

Po našem nazoru jest zemljište spadajuće u poplavni opseg potoka "Ođenice" u velike pasivno, jer trpi, kako smo pre spomenuli trojaku štetu.

U poplavni opseg spada ciela rudina "Koria" i jedan dio "Brekinje", u skupnoj površini od 8000 katast. jutara. Uzmemo li da povodnja popriečno po jutru 40 kruna štete nanese, dolazimo do resultata, da virovitički gospodari godimice 32.000 kr. štete trpe.

Da se toj velikoj pogibelji po napredak narodnog gospodarstva na put stane predložilo je mjestno poglavarstvo našem opć. zastupstvu, da se korito potoka "Ođenice" urediti dade.

Zastupstvo, videći shodnost predloga, zamolilo je na dobar savjet kr. kot. predstojnika pogl. g. J. Hockera, temeljem svog zaključka od 18. svibnja pr. god. vis. kr. zem. vladu, da izašalje svoga kult. tehničkog vještaka, koji će tehničke predradnje sa strukovnog gledišta izraditi.

Visoka vlada uvažila je ovu molbu i dala svojim troškom sve potrebite tehničke radnje obavit i dovršit. Na nama sada leži, vizičko izvršenje tih važnih radnja.

Mi se čvrsto nadamo, da će interesirane strane svoj pioložaj sa najosbiljnije strane shvatiti, te nastojat da se ove radnje čim prim koncu privedu, tako, da nas jesen neće nepripravne nači.

Budu li pako interesenti protivno stanovište zauzeli, tad će samo na svoju najveću žalost pokazati veliko natražnjačtvo u pogledu svog gospodarenja, jer se to nemože dovesti u sklad sa valjanim racionalnim gospodarstvom.

Ovo posliednje držimo nemogućim, jer znademo, da je veliki dio naših gospodara u svakom pogledu napredan. Ipak, kako svagdje, tako i u ovom pitanju imade ljudih, koji u svojoj plitkoumnosti neznadu proračunati, da su kroz dugi niz godina uslied povodnje veliki imetak i dohodak izgubili. S ovog potonjeg razloga neka nam se ne upiše u grieh ova mala opazka, jer smo ju stavili samoi u interesu narodno-gospodarskoga napredka, te da one kojih se tiće upozorimo na ozbiljnost položaja.

Ove redke napisasmo u najboljoj namjeri sa željom da ponukamo na slogu sve interesente, jer će jedino uz složan rad spasiti vlastite probitke.

Tako je pisao "Virovitičan" broj 9. dne 6, svibnja 1900. (GmVt - D.S.)