GLOBE (program cjelovito učenje i promatranje za dobrobit okoliša) OŠ Vladimir Nazor Virovitica, OŠ Eugena Kumičića i Gimnazija Petra Preradovića Virovitica informacije: www.globe.gov

Eko škole - Europski projekt zaštite okoliša Strukovna škola Virovitica, Gimnazija Petra Preradovića Virovitica

Mladi čuvari prirode OŠ Ivane Brlić-Mažuranić Virovitica, OŠ Vladimir Nazor Virovitica

E-škola Mladih znanstvenika OŠ Ivane Brlić-Mažuranić Virovitica i Gimnazija Petra Preradovića Virovitica informacije: hpd.botanic.hr

Vi i okoliš

       Buka u gradovima prati čovjeka na svakom koraku. Još u srednjem vijeku postojali su propisi koji su zabranjivali buku u svakom gradu u noćnim satima. Takvi propisi postoje i danas, no nemoguće je zabraniti noćni prijevoz kamiona, vlakova ili rad industrijskih pogona.

       Slušni prag čovjeka odgovara jakosti buke od 1 decibela (1 dB). Znanstvenici djelovanje buke na čovjeka vrednuju u pet stupnjeva. U prvom i drugom stupnju je buka 10 do 65 dB, koja ne izaziva poteškoće kod ljudi. Tu buku izaziva glasan govor, telefonski poziv, usisivač za prašinu i sl. aktivnosti. Pri stalnom slušanju jakosti buke trećeg stupnja (od 65 do 90 dB) mogu nastati psihičke smetnje, poremećaji u cirkulaciji te disfunkcija vegetativnog živčanog sustava. To je buka s gradskih prometnica, vika skupine ljudi ili zvono sirene ili budilice. Jaka buka u ljudi (od 90 do 120 dB) kao što je buka u industrijskim postrojenjima te na opterećenim gradskim prometnicama izaziva stresnu reakciju. Dugotrajnija izloženost toj buci izaziva gluhoću i nervozu. U peti stupanj ubraja se buka čija jakost prelazi 120 dB. Smatra se da buka jakosti 180 dB izaziva smrt čovjeka. Buka u diskoklubovima dostiže oko 120 dB. Možete misliti koliko je dobro biti duže vrijeme izložen takvoj buci.

       Sve više je ljudi koji ne razmišljaju o posljedicama koje buka izaziva na njihovo zdravlje, pogotovo oni koji slušaju glazbu. Na smanjenje takve buke možemo utjecati. Smanjimo jačinu zvuka. No, buka s gradskih prometnica, pogotovo u našem gradu je malo veći problem. Neka od trajnijih rješenja su regulacija prometa izvan grada te sadnja drveća i grmlja oko kuće. Zelene površine su djelotvorna prepreka protiv širenja buke, a ujedno uljepšavaju okoliš i pomažu smanjenju onečišćenja zraka. Živice uz prometnice, uređeni drvoredi i parkovi ili asfaltirana parkirališta i pješačke staze bez ijednog ili s malo grmova ili stabla? Što biste izabrali? Još biste nešto mogli - ponekad bez automobila otići u kupovinu. Potrošili biste manje goriva i smanjili buku u gradu.
 

Priredila: mr.sc. Jasna Razlog-Grlica