Pred početak kazališne sezone
Proslava desetogodišnjice rada

U sezoni 1955./56. kazalište ima neke značajne datume i proslave kao 10-godišnjicu rada - osnutka, koja svakako dolazi po svom značenju u prvi plan, zatim proslavu sedamdesete premijere i 600-te predstave. Takodjer u toku ove sezone stari i zaslužni amater - ljubimac virovitičke publike - Dragutin Vrbenski 'Vrban', slavi svoju 25-godišnjicu amaterskog rada.
Uprava i kolektiv kazališta imajući u vidu važnost ovih značajnih momenata nastojali su, da uz podršku narodnih vlasti, a uz posebnu pomoć radnih kolektiva u prvom redu 'DIP-a' i 'Rada' pokrenu akciju za uredjenje dvorane i nabavku novih sjedala, kako je to izjavio jedan stalan posjetilac kazališta.
Ovo će biti ujedno najljepša nagrada kolektivu kazališta za proslavu 10-godisnjice rada.
I ona druga važna strana nije zaboravljena. Do sada kazalište nije imalo svog strucnog rukovodioca - redatelja. Redatelji gosti koji su do sada radili, zbog kratkoce vremena forsirali su predstave, tako da kvalitet istih nije bio na onoj visini na kojoj bi mogao biti .
Stalni redatelj Ing. Djuro Puhovski, nasoj publici poznat po reziji nekih djela, u prvom redu Mihalicevim 'Raspadanjem' i Dumasovom dramom 'Gospodjom s kamelijama', daje garanciju, da će ova kazališna godina po svojoj umjetničkoj kvaliteti biti obogaćena.
Okvirni repertoarni plan za novu sezonu, po svom sadržaju dramskih djela, veoma je bogat i znaci korak naprijed na putu razvitka dramske umjetnosti u nasem gradu.
O repertoaru za cijelu sezonu jos ce se opširnije pisati drugom prilikom, a ovaj članak bi trebao informativno upoznati publiku sa prva dva dramska djela, koja ce biti izvedena u okviru same proslave.
Kao prvo djelo prikazat ce se drama 'U pozadini' od Miroslava Feldmana.
Miroslav Feldman, rodjen Virovitičan, gdje je i proveo jedan dio zivota, zanimanjem lijecnik jedan je od najplodnijih i najvise prikazanih hrvatskih dramskih pisaca. Neke od njegovih drama prikazivane su i u inozemstvu ("Zec" i "Profesor Zic" u Pragu i Becu).
Pored drama, dao je i značajan prilog našoj novijoj lirici u tri zbirke svoje poezije; 'Iza sunca', 'Ratna lirika' i 'Arhipelag snova', ali njegovo književno djelo obiljezava ga i istice u prvom redu kao dramatičara.
Drana 'U pozadini' svakako spada medu njegova najbolja i u idejnom i u knjizevno scenskom pogledu. Ona je kod publike u dosadanjim izvedbama drugih kazalista naisla na najjaci odziv i puno razumijevanje.
Za nasu publiku ce ova drama predstavljati poseban interes jer sudeci po tekstu, mjesto zbivanja je najvjerojatnije Virovitica, a lica u drami Viroviticani. Autor, koji je u to vrijeme - u svojim mladenačkim godinama - živio u rodnom gradu, u scenskoj radnji ocrtava odraz ratnih zbivanja na pozadinu u vidu analize, kako je rat djelovao na ljude, egzistencije i karaktere, koji su 'pobjede' i poraze doživljavali stotinu kilometara daleko od tadanjih frontova. Ta je ratna pozadina prikazana u svjetlu Feldmanove analize tragično i stvarno. Majke gube sinove a ratni bogataši i histerične 'dobrotvorke' tonu u gluposti i nemoralu. Aprovizacija za siromašne predstavlja glad, dok se oni drugi pomoću nje bogate i slave 'pobjede' sa frontova.
,,,
Diletantska sekcija Narodne fronte Virovitica, u prvim počecima rata i neposredno poslije oslobodjenja, davala je jednočinke. Komedija ruskog klasika Gogolja "Ženidba", prva je cjelovečernja kazališna predstava i prvi značajniji uspjeh, iako se na njega prije izvedbe gledalo skeptički. Režiju je s uspjehom vodio redatelj Aleksej Bjelousov jedan od osnivača kazališta.
Obzirom da je prošlo 10 godina od tog prvog značajnijeg uspjeha, ta je komedija ponovo stavljena na repertoar i obnovljena davat ce se u okviru proslave. R.S.

Tako je pisao "Virovitički list" broj 92. dne 26. kolovoza 1955. (Gm Vt - D.S.)



Važno za vinogradare

Svakome je dobro poznato kako se teško može prirod naših vinograda unovčiti, i kada se ga unovči to je tako reci polovicu badava.
Vis. vlada mnogo je razmišljala kako da se tome doskoci i povjerila ovu stvar "zagrebačkoj uzornoj pivnici", koja je došla do zaključka da se najbolje i odmah može vinogradar pomoći prodajom grozdja.
Veliki gradovi mnogo potražuju grozdje te ga razumjeva se i odmah plaćaju. To je dakle najbolji nacin za prirod vinogradara unovčiti. Zato spomenuta tvrtka odlučila, da u velikih gradovih Njemačke i Franceske otvori skladište našeg grozdja. Te u to ime poziva sve hrvatske vinogradare da joj pomognu u tom toli važnom podhvatu. Posto senebi isplatilo izvazati grozdje u maloj količini, vec cim vise tim je unosnije...
Ako bi se pojedini naši vinogradari za ovu stvar zanimali, neka se obrate na: "Zagrebačku uzornu pivnicu" koja ce i sve ostalo badava objaviti.
Neka nasi vinogradari ne misle da ce za grozdje manje dobiti novaca nego za vino. O ne, dapace jošte i vise - jer se grozdje u spomenutih keajevih vrlo dobro placa a sto je glavno ne treba se cekati da most odvrije i pročisti se u vino a onda ga tek prodaj ako trebas novaca odmah po 9 novčića litru.
A tu si može svaki sam protumačiti, koliko treba grozdja za litru vina.
Svaki pametan vinogradar odmah ce se dati na posao i čim nu prvo grozdje dozrije poslati ga kamo treba.
Vinogradari okolice Križevac već se spremaju da pošalju 100 200 vagona grozdja u promet, nastojmo dakle i mi okoristiti se cim prije ovim poduzećem, tim vise kada mu stoji na celu uz spomenuto druztvo i vis. vlada.

Tako je pisao "Virovitičan" broj 32. dne 2. kolovoza 1903. ( Gm Vt - D.S.)



Domaće viesti.

Krijumčarenje mesom.
       Gostioničarka u kolodvorskoj ulici M.S. da izbjegne platezu potrosarine kupila je za prošli sajam od Gejze Kantera mesara iz Suhopolja 25 kilograma sirovog svinjskog mesa. Kako potrosarinski poslovodja g. Stjepan Antos rad zaviri u svaki kutić svojih klijenata, tako je kod pregledavanja gostione M.S. nasao to ukrijumcareno meso za koje je ista priznala da ga je kupila izvan ovog obćinskog područja.
Da se ubuduce okani takvog traljavog posla, presudio jju je obc. poglavarstvo u Virovitici na platez trostruke potrosarine u iznosu od 4K 50 filira i na novcanu globu u korist uboske blagajne 50 kruna.

Dozvoljen sajam.
       Visoka kr. zemalj. vlada odjel za unutarnje poslove naredbom od 14. srpnja 1903. dozvolila je da se na Rokovo t.j. 16. kolovoza 1903. smije obdržavati marvinski i robeni sajam.
Od ugnanog blaga neće ser plaćati nikakova pristojba, jedino će se platiti od prenosa svake putnice pristojba od 6 filira.
Marveni sajam obdrzavati ce se na Ciglani, a robeni na Jelačićevom i Zvonimirovom trgu.

Tako je pisao "Virovitičan" broj 33. dne 9. kolovoza 1903. (Gm Vt - D.S.)