Ekološki programi u školama
|
Ekologija je interdisciplinarna znanost kojom se bave stručnjaci ekolozi. Zaštita okoliša počinje u vlastitom domu, školi i gradu.
|
Vi i okoliš
Zaštita prirode započinje s pojedincem. Pogrešno je mišljenje da smo kao pojedinci potpuno nemoćni pred stalnim uništavanjem prirode. To često koristimo kao ispriku za vlastitu lijenost. Zaštita prirode u provedbi počinje pred vlastitim vratima. Svaki vlasnik vrta može se okušati u biološkoj poljoprivredi ili oblikovati mala staništa za divlje biljke i životinje, posaditi poneko stablo ili grm.
Svjedoci smo stalnog smanjenja zelenih površina u našem gradu (nestao je pojas živica, travnjaka, grmlja i stabala je sve manje). Ekološko značenje biljka u gradu, a naročito stabala je od životne važnosti. Posiječemo li samo jednu lipu, to neće jako utjecati na sveukupnu prirodnu ravnotežu. Međutim, ne smijemo zaboraviti da je ukupna učinkovitost zelenila zbroj pojedinačnih učinaka. Izračunato je da jedna bukva s 600 000 listova na sat preradi 2 400 g ugljikovog dioksida i time pročišćava 5000 m2 površine lišća. Isto je tako poznato da drveće može utjecati na mjesnu temperaturu. Tamo gdje nema drveća temperatura je viša nego u zelenim pojasevima. Otpuštanjem vodene pare zrak se hladi. Samo jedna breza s 200 000 listova otpušta oko 300 do 400 litara vode. Zrak u gradskim ulicama u kojima ima stabala sadrži i manje čestica prašine. Za određene životinjske vrste drvo znači život jer se njime izravno ili neizravno prehranjuje, u njemu se razmnožavaju ili skrivaju od grabežljivaca. Svaka vrsta drveta udomljuje samosvojnu specifičnu životnu zajednicu. Svako je stablo, dakle svijet za sebe i čini se iznimno korisno za čovjeka. Korisnija su stabla koja odgovaraju našim klimatskim prilikama tzv. autohtona stabla, nego razne ukrasne vrste. Zapitajmo se stoga koliko je uopće takvih stabala na našim ulicama, gdje su nestali hrastovi, lipe, breze i naše vrste javora? Koliko smo zelenih površina izgubili? Zato se ne smijemo iznenaditi da će nam kada budemo šetali asfaltiranim i uređenim ulicama biti toplije, bučnije, sparnije s više prašine oko nas. Možda ćemo za sve okriviti promjenu klime, ozonske rupe i sl. globalne promjene, ne shvaćajući da nam se rješenje samo nudi. Ne budimo lijeni! Učinimo nešto za zaštitu zdravlja. Posadimo grmove i drveće, a ne samo ukrasno cvijeće
Priredila: mr.sc. Jasna Razlog-Grlica
|
GLOBE (program cjelovito učenje i promatranje za dobrobit okoliša)
