Nušićev "Dr" peta premijera u ovogodišnjoj sezoni

       U petak 4.III. naše je građanstvo imalo priliku da vidi na daskama virovitičke pozornice komediju u četiri čina. "Dr" od Branislava Nušića. Ovo je ujedno i peta premijera ove sezone.

       U većini svojih komedija Nušić ismijava najrazličitije mane društva, a tlo s kojeg crpi materijal za svoja djela je Srbija (stara Aleksandrova Jugoslavija). Kod njega je sve na izgled naivno i dobrodušno, ali se iza toga krije jedno vrijeme, jedna sredina puna različite društvene problematike.

       S ovom komedijom Nušić nas uvodi u jednu bogatašku porodicu, skućenu patrijahalnim okvirima, u kojoj glavnu riječ vodi starješina kuće, i kao takav obuzet ambicioznim idejama, dovodi do tako smiješnih momenata, da se čovjek od srca mora nasmijati.

       Komediju je režirao Tomislav Terzić, i ujedno igrao glavnu ulogu. Uspio je glumcima da dade mogućnost slobodnog kretanja, dobrim mizascenama.

       Inscenaciju je vodio Vladimir Grigić, koji je i ovoga puta pokazao da treba misliti na izgled i uređenje scene i koliko to znači za publiku. Scena je bila zanimljiva i ugodno djelovala.

       Režija, inscenacija, povezana sa radom čitavog ansambla, dala je ovog puta sliku jednomjesečnog rada na pripremi ove komedije. Predstava je uz malo više truda mogla biti i kvalitetnija.

Nešto o pojedincima:

       Tomislav Terzić u ulozi Živote Cvijovića djelovao je snažno i uvjerljivo. Svoju ulogu donio je istinski doživljeno. Mara, Životina žena (Adela Horvat) kroz cijeli komad je dobra majka, koja voli svoju djecu i želi da im ugodi. Takvu je susrećemo do kraja komada. Milorad Cvijović, sin Živojin, doktor po diplomi ( u stvari čovjek bez zanimanja), koji je postao doktorom zaslugom kase svoga oca, u momentima je vrlo insolentan i nezainteresiran u zbivanju oko sebe. Ukratko, cilj mu je: vino, žene i nasljedstvo očevog imetka. Tumačio ga je Stjepan Reder. Igrao je lijepo i prirodno. Slavka (Evica Puhović) igrala je kao obično. Tekst je svladala dobro, što se ne može reći za pojedince. Dragutin Vrbenski kao Blagoje igrao je snalažljivo. Tekst nije najbolje savladao. Pauze, dok je slušao suflera, ispunio je dosta majstorskim kretnjama. Gđa Spasojević i gđa Protić (Đurđica Šuprna i Ana Utopljenikova), igrale su lepršavo, što je za njih dvije karakteristično. Možda su ipak bile malo preglasne. Ida Delić kao Draga, malo je previše gestikulirala tijelom. Pretjeranom mimikom davala je dojam, kao da se ne osjeća u kostimu ugodno. Ivan Šuprna kao Vladimir Pavlović davao je dojam, kao da je nezadovoljan svojom ulogom. Vidi se, da nije njegov habitus igrati ovakve uloge. Vladimir Grigić (doktor Rajser) u svojoj epizodnoj ulozi, uistinu je djelovao kao stranac. Sličnost kostima sa onim iz "Kamelija" ne znam da li je bila slučajna. Činovnik Nikolić (Tomislav Babić), dosta ukočen, početničke griješke. Sojka i Sojkin muž (Slava Kajzer i Stanko Benković) bili su dobri, no malo su previše djelovali vašarski - razuzdano. Branka Gregurić kao Klara igrala je sigurno. Duška Jovičić (Marica) djelovala je vrlo simpatično. Šteta što nije bila glasnija. Publika je toplo pozdravila predstavu. Zadovoljna je napustila dvoranu. - T.

Tako je pisao "Virovitički list" broj 70., dne 12. III. 1955. ( Gm Vt - D. S.)



Uskrs

       Cijeli katolički sviet, slavi danas jednu od najvećih svetkovina, uskrsnuće Spasitelja svoga. Današnji dan jest onaj, koji nam podaje najviše nade na uskrsnuće naših težnja. Evo i narav se budi, ona opet uskrisuje te nam podaje nadu na sretniju budućnost. te če nam se nade oživotvoriti samo onda, budemo li se ugledali u Spasitelj, te poput njega strpljivo podnašali jade i tegobe života. Najljepša nam jest nauka život njegov.

       Svaki od nas imade da nosi težak križ. Ako taj i nije iz drva, on je isto tako težak, on je sagrađen iz naših jada i bolih. Nu videći danas sjajno uskrsnuće Spasitelja, diže nam se moć, podaje nam jakost i nadu da će i nama uskrsnuti bolji dani, da sadanji jadi neće trajati u viečnost.

       Dao Bog da i oni, koji su već ugrezli u moru opačina, stignu na pravi put, te pođu putem krieposti i morala.

       Današnjim danom neka izčezne iz naših srca svaka čežnja za osvetom. Oprostimo neprijateljem, kako je to Spasitelj učinio.

       Tako uz požrtvovnost i žilav rad svih nas zajedno i toplom molbom na prestolje Svevišnjega, naskoro ćemo ugledati uskrsnuće mile nam domovine Hrvatske!

Domaće viesti.

       Uskrs. U subotu u pol 7 na večer biti će svećano uskrsnuće ili procesija, koja će u slučaju liepa vremena ići: Zvonimirovim trgom, Jelačićevim trgom, Gajevom ulicom, Jelisavinim šetalištem, Pejačevićevom ulicom natrag u crkvu. U slučaju ružna vremena obaviti će se ta svećanost oko crkve. U nedjelju bit će blagoslov jela i misa u 6 sati. Misa u 9 sati i velika svećana misa u 10 sati. U ponedjeljak biti će mise u 6, 9 i 10 sati.

Tako je pisao "Virovitičan" broj 8., dne 15. travnja 1900. (Gm Vt - D.S.)