VIROVITIČKA FRANJEVAČKA KNJIŽNICA

       Znamo da je Zlatna bula Bele IV. (i još neke povelje) napisana u našem gradu. U srednjem vijeku, dakle, u Virovitici se pisalo pa i čitalo, ne samo u kraljevskim krugovima nego i u samostanima. Ponajprije u Franjevačkom samostanu. Turci su, nažalost, 1552. godine srušili samostan koji franjevci obnavljaju nakon svog povratka potkraj 17., poglavito početkom 18. stoljeća.

       Franjevci su osim crkvene službe obavljali i učiteljske poslove: uz vjeronauk učili su djecu čitati i pisati. Povjesničar, franjevac, Paškal Cvekan u knjizi "Virovitica i Franjevci", 1977. god. opisao je kako su u virovitičkom franjevačkom samostanu u više navrata od 1730. pa sve do 1825. godine održavani i studiji filozofije, moralke i govorništva. U samostanskoj knjižnici sačuvano je 25 rukopisnih knjiga filozofije, metafizike, psihologije, logike, gramatike i govorništva te ponajviše teoloških rasprava, koje su napisali lektori-predavači ili su ih zapisali njihovi slušači.

       Prema podatcima koje je objavio o. Paškal Cvekan, reviziju virovitičke franjevačke knjižnice obavio je pater Jerko Knobleher u vrijeme Drugog svjetskog rata. Zapisano je tada da "samostanska virovitička knjižnica ima 890 djela u 2.749 svezaka - do 1. lipnja 1942. Knjige su složene na stalažama pod velikim slovima od A do O i označene su velikim i malim slovima i brojevima, te zapisane u kataloge. Napravljene su i dvije kartoteke: I. Po imenima pisaca., II. Po sadržaju koji obrađuju. Lako ih se može naći. Knjižnica ima i knjige najnovijih izdanja, koje još nisu uvedene u katalog i kartoteke."

       Navedeni zapis završava konstatacijom da u fundusu franjevačke samostanske knjižnice ima vrijednih knjiga iz 17. i 18. stoljeća. Tome valja dodati, kao posebno vrijedan raritet, jedan primjerak inkunabule: BIBLIA / Latine /. Biblia, cum tab. Gabrielis Bruni. Basiliae, Johannes Froben, VI. Kal. Nov. /27.X./ 1495. 8° Got.

       Sukladno vjerskim potrebama u franjevačkoj knjižnici najbrojnija je teološka literatura, ali ima i povijesnih i pravnih spisa te knjiga s područja medicine i ljekarništva, posebice pak leksikona i gramatika. Znatan dio fonda pisan je na latinskom jeziku i na drugim europskim jezicima, a novija izdanja ponajviše na hrvatskom jeziku.

       Početke knjižničarstva u Virovitici nalazimo u Franjevačkom samostanu vjerojatno već u srednjem vijeku a potom tijekom 18. i 19. stoljeća. U drugoj polovici 20. stoljeća, zbog nepovoljnih uvjeta i nedostatka prostora, knjižna grada nije bila dovoljno dostupna za korištenje, no uskoro u obnovljenom samostanskom prostoru franjevačka će knjižnica biti prikladno smještena.

       U prigodi obilježavanja 725. obljetnice prvog spomena Franjevačkog samostana u Virovitici i 320. godišnjice povratka franjevaca u Viroviticu (nakon oslobođenja od Turaka), valja istaknuti da je knjižnica Franjevačkog samostana u Virovitici naša dragocjena kulturno-povijesna baština.

Priredio Ivan Zelenbrz, prof.