130. OBLJETNICA KASINA U VIROVITICI
(1874 - 2004.)

Stjepan Basariček među utemeljiteljima
Čitaonice KASINO u Virovitici

       U prikazu početaka čitaoničke (i knjižničarske) djelatnosti u Virovitici valja istaknuti da je 1874. godine u osnivanju čitaoničkoga društva KASINO u Virovitici značajan sudionik bio učitelj Stjepan Basariček, koji je učiteljevao u našem gradu od 1868. do 1875. godine. Prednjačio je svojim radom ne samo u školi, nego i u općem prosvjetnom i kulturnom, odnosno javnom društvenom djelovanju. Smatrao je da se razvitkom pučke prosvjete može postići svekoliki napredak države i naroda.
       Učitelj s takvim odlikama izabran je i za zastupnika Virovitičke županije 1874. godine, dakle iste godine kad je osnovan KASINO u Virovitici.
       Svojim svestranim, osobito stručno pedagoškim djelovanjem stekao je Stjepan Basariček i nacionalnu afirmaciju te je iz Virovitice premješten u Zagreb za predavača pedagogije na zagrebačkom učiteljskom učilištu, a obnašao je i dužnost tajnika (neko vrijeme i predsjednika) Hrvatskoga pedagoško-književnoga zbora. Bio je član Zemaljskog školskog odbora te član ( i nekoliko godina predsjednik) Saveza hrvatskih učiteljskih društava. Bavio se stručno-pedagoškim i nastavno-metodičkim radom.
       U povijesti hrvatske pedagogije spominju se velike Basaričekove zasluge za ediciju KNJIŽNICA ZA UČITELJE u okvirima koje je Hrvatski pedagoško-književni zbor objavio najpoznatija djela europske pedagogijske misli te priručnike za učitelje. Uredio je 16 svezaka Pedagoške enciklopedije, uz to je 23 godine bio urednikom časopisa "Napredak", a priredio je i niz izdanja školskih početnica i čitanaka te vrijednih lektirnih djela.
       Tražio je da školske knjige, kao "najznamenitija učila", izgledom, oblikom i sadržajem zadovoljavaju visoke kriterije "jer bi trebalo da ih učenici sa sobom u život ponesu i čitaju s veseljem i onda kad već odrastu".
       U ovoj prigodi navodimo još jednu značajnu misao Stjepana Basaričeka napisanu u PEDAGOGIJI (Naklada Hrvatskog pedagoško-književnoga zbora, Zagreb, 1897., str. 168), u odjeljku naslovljenom Učitelj (nakon tvrdnje da je obrazovanost, koja se stječe u školi, temelj na kom treba neprestano dalje graditi):
       "Najuspješnije sredstvo za produžno obrazovanje učitelja jesu knjige i časopisi. Ne treba čitati mnogo, ali ono, što se čita, neka je odabrano. Svaku knjigu treba čitati do kraja, a ako je potrebno i po višeput. Čitati valja s najvećom pažnjom, pa najznamenitija i najzanimljivija mjesta iz knjige pobilježiti."

Priredio Ivan Zelenbrz