Ekološki programi u školama
Vi i okoliš
Većini ljudi neke životinje kao
što su šišmiši ili zmije, nisu baš drage. Zbog toga su njihove
populacije u blizini čovjeka mnogo više ugrožene. Ugledate li zmiju,
kako ćete reagirati? Morate li je baš ubiti? Bojite li se da nije
otrovna? Znate li dovoljno o zmijama koje žive u vašem kraju? Malo
ljudi godišnje umre od ugriza zmija otrovnica. Više ih strada na
prometnicama. Ipak, zbog toga ne izbjegavamo motorna vozila.
Ovog proljeća, više nego prije susrećemo
veliku i snažnu zmiju bjeloušku bezopasnu, ali korisnu čovjeku.
Bjelouška živi na obalama rijeka, jezera i močvarnim predjelima
gotovo u cijeloj Europi, a i šire. Ona je najčešća zmija srednje i
južne Europe. Poznato je 12 podvrsta. Danju je aktivna u vlažnim
područjima, noć provodi na suhim mjestima. Zna se sunčati na mirnom
i tihom mjestu, pa bila to katkad i grana nekog grma. Zimu provede u
nekoj vrsti zimskog sna. Hrani se žabama, ribama i malim sisavcima
kao što su miševi. Živo oko devet godina. Može biti duga od 60 do
150 cm. Najviše je ugrožena uništavanjem staništa.
Bjelouška nije zmija otrovnica, no ljudi je
često ubijaju jer je brzopleto zamjenjuju s otrovnom riđovkom. Te se
dvije vrste razlikuju vrlo lako. Bjelouška je dvostruko duža.
Riđovka na leđima ima cik-cak pruge i tamnija je. Na stražnjem
dijelu glave bjelouška ima tipične žute pjege u obliku polumjeseca,
okrugle zjenice i nepravilne crne pjege po tijelu. Glavni prirodni
neprijatelji bjelouške su jazavci, ježevi i razne ptice grabljivice.
Ona je važna karika u hranidbenom lancu. Možda ćete se toga sjetiti
kada je idući put sretnete i prepoznate u svom okolišu.
Priredila: mr.sc. Jasna Razlog-Grlica
|
GLOBE (program cjelovito učenje i promatranje za dobrobit okoliša)
