Stalni postav muzeja:

arheološka zbirka
povijesna zbirka
etnografska zbirka
likovna zbirka Branislava Glumca

Izložbe
Zvonimir Lončarić, akad. umjetnik, skulpture i grafike otvorenje, petak 14. svibnja u 19 sati otvorena do 31. svibnja
projekt Tri muzeja - Zavičajni muzej Slatina, Gradski muzej Virovitica, Zavičajni muzej Našice
18. svibanj Međunarodni dan muzeja Gradski muzej priređuje slijedeći program: radionicu tradicijskih dječjih igara (voditelj Zrinka Studen) prema starim tekstovima pisanim mikeškim govorom s učenicima izraditi rječnik (voditelj Dubravka Sabolić) 18. svibnja u 18 sati (velika izložbena dvorana) - Okrugli stol s temama: S. Salajić -arheologija virovitičkog kraja, V. Romaj -legende na području virovitičko podravske županije, K. Gostimir - iz virovitičke povijesti, E. Štimac -liječenje u starih naroda s posebnim osvrtom na virovitičke franjevce, L. Franjo - preživljavanje u prirodi; drugi dio problemi grafita na spomenicima kulture ( voditelj S. Salajić)

Poziv na suradnju

       Muzeji svijeta 18. svibnja obilježavaju Međunarodni dan muzeja posebnim akcijama. Ovogodišnja tema glasi "Muzeji i nemeterijalna baština". UNESCO je 2003.prihvatio dopunu Konvencije o brizi i čuvanju svjetske kulturne i prirodne baštine s Konvencijom za očuvanje nematerijalne baštine. Hrvatska je 1999. donijela Zakon o zaštiti i čuvanju kulturnih dobara u kojemu je predvidjela mogućnost uspostavljanja zaštite nad nematerijalnim kulturnim dobrima. Što je nematerijalno kulturno dobro? To mogu biti razni oblici i pojave duhovnog stvaralaštva što se prenose predajom ili na drugi način, a osobito: -jezik, dijalekti, govori i toponomika, te usmena književnost svih vrsta; -folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja, kao i druge tradicionalne pučke vrednote; -tradicijska umijeća i obrti; Očuvanje nematerijalnih kulturnih dobara provodi se izradbom i čuvanjem zapisa o njima, kao i poticanjem njihova prenošenja i njegovanja u izvornim i drugim sredinama. U slijedećim brojevima Gradskog vodiča donosimo tekstove (od prije 50 i više godina) pisane mikeškim govorom. Vas dragi čitaoci molimo da se sjetite riječi koje se danas više ne koriste, izraza, događaja ispričanih po mikeški. Sve to možete javiti u Muzej na tel. 722-127 ili donijeti k nama, I. kat Dvorca.

Uz 90-tu obljetnicu dovršetka gradnje zgrade gimnazije

       Kako je već pisano u Gradskom vodiću u veljači 1914. godine izvršen je potreban pregled (danas bi mi rekli tehnička i upotrebna dozvola) zgrade na kon čega su provedeni potrebni popravci. Tako je zgrada gimnazije konačno bila dovršena 24. svibnja 1914. godine.
Ovo je prigoda da se prisjetimo još nekih detalja i zanimljivosti oko gradnje, nedoumica virovitičana i gradskih zastupnika treba li inače siromašnom gradu tako velebna školska zgrada.
       U posebnom prilogu "Hrvat" od 1. prosinca 1907. godine donosi članak da gradnja nove školske zgrade u Virovitici postaje sve više i više akutno pitanje. "Svako zavlačenje bilo bi na uštrb valjanom razvoju školskoga poredka i napretka". Veći i promišljeniji dio građana bio je za gradnju nove škole, koja bi odgovarala svim modernim zahtijevima ondašnjeg vremena, "jer treba misliti u daleku budućnost". Dok je druga skupina građana bila za kupnju jedne zgrade, koja bi se adaptirala za potrebe škole.
       Prema zaključku odbora za gradnju nove škole u Virovitici od 17. studenoga 1908. godine, gradnja je trebala otpočeti na proljeće 1909. godine, a biti dovršena na jesen iste godine. Međutim nije sve teklo po planu odbora.
       Godine 1911. u vezi s gradnjom školske zgrade Virovitičan je zabolježio i ovo: da se govori kako će općinsko zastupstvo sve pribavljene skupocjene nacrte, koji su izrađeni za novu školu baciti i narućiti nove, kako bi se mogla sagraditi jeftinija zgrada. Navedeni nacrti općinu su stajali oko 15 tisuća kruna, a za izmijenjene nove nacrte općina je trebala izdvojiti novih 5 tisuća kruna. Na to je općina ogovorila: da je prvobitno po zastupstvu bilo zaključrno da se ima graditi škola sa troškom od najviše 200.000 kruna, pa je prema tome izrađen i nacrt. kasnije se mislolo uzeti mjesto poda od dasaka parket, sve svodove betonirati, uvesti centralno loženje, pa je svota za gradnju narasla na 350.000 kruna. Uvidjevši ovu znatnu razliku u gradnji općina je odlučila iz naručenih nacrta sve nepotrebne ukrase otkloniti i graditi zgradu po nacrtu i troškovnicima prvobitno ustanovljenima. Gradnja je napokon trebala otpočeti u ljeto 1911. godine.
       Nakon što je zgrada dovršena, izbijanjem prvog svjetskog rata, umjesto đaka, njezine učionice pretvorene su u bolnicu za prihvat ranjenika.
       U novoj školskoj zgradi Privremena realna gimnazija u Virovitici otpočinje s radom školske godine 1918./19.
       Naknadno je ispred zgrade postavljena ograda, koju su izradili virovitički obrtnici Miholivić i Jalžabetić, danas se nalazi s dvorišne strane u Šenoinoj uloci. Njezin prostor poslužio je za održavanje Gospodarsko kulturne izložbe 1928. godine.
       Osim učenika gimnazije ovdje je neko vrijeme svoj radni prostor imala šegrtska i osnovna škola.
 

Pripremila: Dubravka Sabolić