travanj 2004















|
Radno vrijeme za posjetitelje i korisnike:
PONEDJELJAK - PETAK od 8,00 do 19,00 sati
SUBOTA od 8,00 do 12,00 sati
Izbor novih knjiga
| | Beletristika |
| 1. | PUTNICI, Slađana Bukovac |
| 2. | VLASTITA SOBA, Virginia Wolf |
| 3. | NOVECENTO, Alassandro Baricco |
| 4. | SLONOVA PJESMA, Wilbur Smith |
| 5. | LOV NA POSLJEDNJEG DIVLJEG MUŠKARCA, Angela
Vallvey |
| | |
| | Publicistika |
| 1. | PROTIMBE, Slobodan Novak |
| 2. | PISANJE UZ VJETAR, Božica Jelušić |
| 3. | HRVATSKI SVADBENI OBIČAJI, Zorica Vitez |
| 4. | TJELESNI SAT, vodič do boljeg zdravlja, Michael Smolensky |
| 5. | SVE O RAČUNALU, Tom Bunzel i dr. |
| | |
| | Knjige za djecu i mladež |
| 1. | SLIČICE ZEČICE MRKVICE, Pajo Kanižaj |
| 2. | PTIČJA ŽENIDBA, Stanislav Femenić |
| 3. | ŠKOLA PATULJAKA, Nada Iveljić |
| 4. | MAŠTOPLOV, zbirka igrokaza za djecu i mladež |
| 5. | POSLJEDNJA PUSTOLOVINA STAROG MAČKA, strip,
Andrija Maurović / Franjo Fuis |
| | |
| | Elektroničke knjige (CD, CD-ROM, DVD) |
| 1. | SUNČICA U PROMETU, CD-ROM |
| 2. | HARRY POTTER - QUIDDITCH, CD-ROM |
| 3. | FIFA, NOGOMET 2004, CD-ROM |
|
NARODNA ČITAONICA I VEROECZER CASINO
Osnivanje i razvitak
čitaonica i knjižnica u Virovitici u 19. stoljeću valja razmatrati u sklopu
čitaoničkog pokreta u Hrvatskoj.
Svi istraživači prošlosti hrvatskih
knjižnica slažu se da povijest našeg narodnog knjižničarstva započinje u vrijeme
Hrvatskog narodnog i književnog preporoda (ilirskog pokreta) jer se u to doba
(tridesetih i četrdesetih godina 19. stoljeća) počinju osnivati narodne
čitaonice (s knjižnicama) diljem Hrvatske.
U istraživanje začetaka knjižnične i
čitaoničke djelatnosti u Virovitici polazilo se također s pretpostavkom da je
već u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda (ilirizma) utemeljena Narodna
čitaonica, ali o takvoj "ilirskoj čitaonici" nema dostupnih podataka. Pronađeni
su tek tragovi koji upućuju na postojanje čitaonice i knjižnice u Virovitici
sredinom 19. stoljeća. Oznake na starim knjigama potvrđuju postojanje kasina u
tom vremenu. Taj stariji virovitički kasino bio je pod njemačkim utjecajem, što
dokazuje i naziv VEROECZER CASINO. Pečati s tim nazivom nađeni su samo na
njemačkim knjigama koje su sačuvane u Gradskoj knjižnici i čitaonici.

Iz godine 1858. (12.
travnja) potječe Statut Dobrotvornog društva a to je društvo osim javne bolnice
u svojem sastavu imalo čitaonicu i knjižnicu. Središnji dio Općeg statuta (Algemeine
Statuten, Statut je pisan njemačkim jezikom, bilo je to vrijeme Bachova
apsolutizma!) regulira knjižničnu djelatnost. Prijepis navedenog statuta 1882.
ovjerio je Ljubomir Babić alias Ksaver Šandor Đalski, tada kraljevski
podžupanijski perovođa u Virovitici. Prema povijesnim izvorima Dobrotvorno
društvo je osnovano 1841. godine, dakle u doba Hrvatskog narodnog i književnog
preporoda. Možemo li na tom tragu naći virovitičku "ilirsku" narodnu čitaonicu?
NARODNA ČITAONICA (baš pod tim nazivom)
spominje se u Virovitici 1866. godine u prigodi obilježavanja tristogodišnjice
junačke pogibije Nikole Šubića Zrinskog. Pet godina ranije u predstavci
Hrvatskom saboru, kojom trgovište Virovitica 1861. godine traži povlastice
slobodnoga kraljevskoga grada, zabilježeno je postojanje dviju knjižnica
(biblioteka) Nedostaju međutim podrobniji podatci o navedenim knjižnicama, (i
čitaonicama).
Preredio: Ivan Zelenbrz, prof.
|
|

|