O Mikešima Izdavaštvo Manifestacije Umjetnička organizacija Promidžba Foto galerija Kontakt On-line marketing
 
ožujak 2004   

















Ekologija


Ekološki programi u školama
 

GLOBE (program cjelovito učenje i promatranje za dobrobit okoliša)
OŠ Vladimir Nazor Virovitica, OŠ Eugena Kumičića i Gimnazija Petra Preradovića Virovitica
informacije: www.globe.gov


Eko škole - Europski projekt zaštite okoliša
Strukovna škola Virovitica, Gimnazija Petra Preradovića Virovitica
 


Mladi čuvari prirode
OŠ Ivane Brlić-Mažuranić Virovitica, OŠ Vladimir Nazor Virovitica
 


E-škola Mladih znanstvenika
OŠ Ivane Brlić-Mažuranić Virovitica i Gimnazija Petra Preradovića Virovitica
informacije: hpd.botanic.hr



Vi i okoliš

        Crna roda prema podacima iz Crvene knjige ugroženih ptica Hrvatske ima rizično gnijezdeće populacije. Procjena ukupne gnijezdeće populacije iznosi 350 do 400 parova. Kao i bijela roda koju dobro poznajemo pripada redu rodarica i porodici roda.
        Crna roda je gnjezdarica prostranih šumskih područja panonske Hrvatske. Najveći dio populacije gnijezdi u šumama hrasta lužnjaka. Gnijezdi se u Europi i Aziji, te u Južnoj Africi. Selica je, zimuje u Africi južno od Sahare, a u manjem broju prezimljuje u Španjolskoj i Bugarskoj. Tijekom ljeta i selidbi na bogatim hranilištima (močvare, ribnjaci) često se okuplja u jata. Monogamne su, teritorijalne, samostalni par se vraća na gnijezdo zajedno. Gnijezdo od grana i grančica obloženo mahovinom, travom i lišćem grade na velikom starom drveću, najčešće u gornjoj trećini stabla 4 do 25 m iznad tla. Starija gnijezda mogu biti čak do 1,5 m u promjeru. Na jajima leže i o mladima se brinu oba roditelja. Mlade ptice mogu letjeti nakon 63 do 71 dan, a prvi put grade gnijezdo kada su stari tri godine. Hrane se ribama, vodozemcima. kukcima i njihovim ličinkama, a manje i sitnim sisavcima, zmijama, gušterima i račićima. Najvažnija gnjezdilišta crne rode su u parkovima prirode Lonjsko polje i Kopački rit.
        Zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode. Međunarodno je zaštićena Bonskom i Bernskom konvencijom. Razlozi ugroženosti ove vrste su uređivanje šuma, mijenjanje vodnog režima šuma, nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, lov i krivolov. Par crnih roda u šumama na području Ribnjaka kraj Virovitice nestao je kada su im se promijenili životni uvjeti u šumi. Da bismo zaštitili populacije važno je istražiti točnu rasprostranjenost, brojnost i njihovo kretanje, omogućiti što prirodnije uvjete u nizinskim vlažnim šumama i zaštititi preostala močvarna područja.

Priredila: mr.sc. Jasna Razlog-Grlica





Virovitica.net