Gospodarsko - kulturna izložba u Virovitici,

koja bi se imala održati 25-31 kolovoza ove godine u cijeloj zgradi kr.real. gimnazije, imala bi postati najveći događaj za Viroviticu. S razloga, jer bi ona prema postojećem planu imala biti doista još nešto neviđenoga u Virovitici, i s razloga, što bi ona donijela veliku korist gradu i okolici, korist financijalnu i moralnu.
       Moralnu korist, što bi ona probudila plemenito samopouzdanje naših građana, u prvom redu seljaka, jer bi se na njoj jasno vidjelo što možemo i vrijedimo. A mi možemo i vrijedimo mnogo, i po dobrima koja stvaramo, i po radu kojega izvodimo. To se ali sve ne zapaža, tako dugo, dok svaki radi za sebe, tako dugo dok nismo udruženi. Izložba je prvo udruženje kojoj svi doprinašaju t.j. svi najvrijedniji, izložba je slika nas sviju. Što će više pomagača i izlagača izložba imati, time će i više uspjeti, i dokazati nam da mi mnogo možemo. A kad ćemo biti sigurni, da mnogo možemo, mi ćemo se doista i za mnoge stvari odlučivati. Tako dugo, dok u to ne vjerujemo, mi smo malodušni, ne vjerujemo u uspjeh ma bilo kakvoga javnoga pothvata, i zato mirujemo. Uspije li izložba podići u nama vjeru u nas same, ona će već time učiniti mnogo, odnosno najviše što ona uopće učiniti može.
       Ako će izložba pružiti ovu moralnu korist, skoro je nepotrebno i suvišno isticati materijalne koristi jedne ovakove izložbe. A i odveć su očigledne koristi izložbe. Gotovo svaki izlagač nalazi svoj račun. Jedan da se istakne, drugi da bude nagrađen, treći, da mu se prizna njegov trud i rad, a četvrti - što proda ono što je izložio. Izložbom se diže promet strancima, koji će sasma nečujno i neopazice ostaviti u gradu desetke hiljada dinarski jedinica. Priređivaći i grad dolaze pogotovo na svoj račun. A poljoprivreda i obrt? Kolika će tek njihova dobit biti?!
       Ali izložbu prirediti nije laka stvar. k tome još veliku i lijepu izložbu. Treba tu napornoga rada i mnogo saradnika. Saradnika, koji će se uočivši velike koristi jedne izložbe - koja nam imade osvetlati lice ne samo u okolici, već i pred strancima iz druge države - odano i vjerno dati na posao i početi već sada sarađivati. Ne radi se ovdje toliko o gubitku vremena, koliko o dobroj volji.
       Apeliramo na naše čitatelje i građane, neka se ne ustežu od posla oko priređivanja izložbe. Izložba nam svima dobro nosi, moramo je dakle svi i pomoći.
       Mi ćemo redoviti donašati našim cj. čitateljima informacije, kako teku poslovi oko izložbe, što se radi i što se sve hoće uraditi.

Tako je pisao Virovitički hrvatski glasnik, broj 13. dne 25. ožujka 1928. (GmVtc - D.S.)


O nedeljnom počinku.

       Kako nam je poznatonije uspjelo gradskom zastupstvu kod gosp. velikog župana ukinuće nedjelnog počinka i to s razloga što je nedeljni počinak stvoren internacionalnim paktom u Genevi gdje su isti pakt potpisale sve Evropske države. Razumije se, da danas niti sama naša vladanemože ništa više učiniti, jer je kod podpisa pakta prisustvovala i naša država.
       Unatoč toga čvrstog pakta gdje se je i naša država obvezala da će se u svoj svojoj državi čvrsto držati svog podpisa i da će čvrsto bditi nad tim da se nedeljni počinak provađa u cijeloj našoj državi, ali smo konstatovali da se u svim mjestima i pojedinim gradovima nije poštivao izdani zakon, te da su pojedini sreski poglavari na vlastitu ruku dozvolili trgovcima da mogu imati radnje do 10 ili 12 sati otvorene.
       Kako smo informirani gosp. veliki župan je sam ispitio stvar nedeljnog počinka, te došao do rezultata da se u pojedinim gradovima i selima naše županije, neprovađa nedeljni počinak, to je vel. župan dao smjesta najstrožiji nalog u takvim mjestima da se imade nedeljni počinak strogo održavati i poštivati. Gosp. vel. župan je dapače u cijeloj osječkoj županiji dao svim sreskim poglavarima najstrožiji nalog da se ima nedeljni počinak provađati strogo ne samo u gradovima nego i u selima.
       Držimo da će i naš gosp. sreski poglavar kao savjestan činovnik, dade svojim podređenim organima strogi nalog o poštivanju nedeljnog počinka, te da će dati strogi nalog svojim podređenim da bdiju nad onim nelegalnim trgovcima koji prodaju u nedelju svoju robu kroz dvorišna vrata. Osobito bi se moralo paziti na one trgovce koji imaju u jednoj zgradi i gostionu i trgovinu. Kada već zakon opstoji neka ga se točno i svatko drži.

Građanin.

Tako je pisao Virovitički hrvatski glasnik, broj 13, dne 25. ožujka 1928. (GmVtc - D.S.)