Stalni postav muzeja:
likovna zbirka Branislava Glumca
Gradski muzej je otvoren:
PONEDJELJAK, SRIJEDA, PETAK od 9 do 14 sati
UTORAK, ČETVRTAK od 9 do 17 sati
SUBOTA od 9 do 12 sati
Godišnja izložba članova LIK-a "Nikola Trick"
otvorenje: subota 6. prosinca u 18 sati
izložba je otvorena do 6. siječnja 2004.
Uz 50-u obljetnicu Gradskog muzeja
Božić u Rušanima
U svojim rukopisnim bilješkama o nekadašnjim seoskim običajima, Jana Tovarović - Rogonić opisuje i običaje oko Božića u svojem rodnom selu Rušanima. Ovdje donosimo neke izvatke, kako ih je ona zapisala.
"Žene su na Badnjak imele toliko posla da ti pamet stane, od rane zore do mraka. U jutro rano dižemo se odmah iza tri sata. Prvo ranom zorom zamijesi kruh, za koji je kvas sinoć metnut već se digo, drugo, zamijesi kolače, za dizanicu istuči mak, samljet orahe. napravi se poseban ukrašen kruh za stol za Badnjak za večeru, na njemu je križ i neke ruže od tijesta, malo manje. Moja mama idu mijesit kruha za devet kruva u krušnoj peći. Post je, niko ništa ne jede, ali se rakija i vino pije natašte. Peku se sitni kolači medenjaci, kuglof sa suhim grožđem, svi mogući mirisi. Stariji ljudi ne jedu nekoji, a i djeca, a motaš se oko kolača, to mi je bilo najteže. Pripremalo se meso za hladetinu, prale zemljane zdjelke, uhvatile se kokoši za juhu, pripremalo se meso, koje će se peći u tepsiji, pure, guske. Kuvo se grah, koji će se na Badnjak jesti onako postan i luk bijeli i crveni. Pred večer kada je sve bilo gotovo, svi su se ukućani okupili, gazdarica je metnula žeru u jednu staru lopatu, a na žeru je stavila tamjan, a u maloj flašici svetu vodu,, pa bi kadila i svetila cijelo dvorište, bašću, štalu, štagalj, ambar, plijevnjak, komore, svinjce, kokošince i voćnjak. U bunar bi nalila svetu vodu i onda blagoslovila ćatine na bunaru. Kada bi sve završila, domaćica bi u lončić pripremila sve one žitarice, kukuruz, žito, zob, grah, konoplju, lan, repicu, provu, ajdinu, sve sjemenke koje smo sadili i sijali. U to sjeme bi se stavila svijeća. Svi čekamo da moj starjapa donese božićnu slamu i čestitaju svima Božić kod upaljene svijeće, koju mu daje najmlađe dijete u kući. Slama je bila na sredini kuće, pod stol se metnuo lemeš i crtalo i u križ slama. Na stol se najprije u križ metnula slama, zatim čisti stoljnajk, lončić sa svijećom, kruh, luk crveni i bijeli, jabuke, oraha, graha. Sve je bilo posno i svi smo bili gladni i sve je bilo dobro. Poslije večere se svijeća ugasila u lončiću sa sjemenjem, a koje se sjemenje više primilo uz svijeću, toga će više roditi. Mlađi su dečki i cure išli od kuće do kuće čestitati, do 11 sati, a onda su išli na polnoćku. Kada smo došli doma jeli smo hladnetinu i malo pečenice. Večer je morala biti u tišini, a ako je tko kihnuo, bilo žensko ili muško, onda će biti takva telad ili ždrebad.
Priredila mr. Danica Draganić
|