Stalni postav muzeja:

arheološka zbirka
povijesna zbirka
etnografska zbirka
likovna zbirka Branislava Glumca

Uz 50-u obljetnicu Gradskog muzeja

Prvo arheološko iskopavanje u Virovitici


        Eksploatacijom gline na staroj ciglani Nemeček u zapadnom dijelu Virovitice nasuprot današnjoj ciglani u predjelu zvanom Bajer, duže vremena se nailazilo na keramičke posude. Mada zaokupljeni svojim radom radnici su ipak prepoznali vrijednost u nađenim keramičkim fragmentima i obavijestili Muzej.Nakon osnivanja 1953g. u Gradskom muzeju je radio nastavnik likovnog odgoja gosp. Drago Doppler, koji se izvrsno snašao u ulozi svestranog kustosa za povijesnu, etnološku, kulturno-povijesnu i arheološku zbirku. Jednom prilikom u razgovoru mi je spomenuo svoj propust u svezi arheološkog lokaliteta ciglane Nemeček, kako nije dovoljno reagirao kada su mu radnici donosili"mnoštvo fragmentiranih posuda u šibnatim korpama".Taj propust ispravila je uskoro 1967g. gđa mr Danica Draganić, dugogodišnja direktorica Gradskog muzeja u Virovitici, prepoznavši arheološke nalaze i pozvavši stručnjake iz Arheološkog muzeja u Zagrebu.
        Posljednjih desetljeća XIX. st. izvjeća Virovitičke županije bila su štampana. Muzej posjeduje oko 25 takovih izvješća.
        Arheološko iskopavanje koje je izvršila gđa dr Ksenija Vinski Gasparini pokazalo je vrlo dobre rezultate. Iskopano je zadnjih osam grobova velike paljevinske nekropole iz vremena kasnog brončanog doba. Radi se o Kulturi žarnih polja, široko rasprostranjenoj po čitavoj Europi. Ovdje, u Virovitici je pronađena njezina najstarija faza, pa je zbog prvog pronalaska dobila naziv prema mjestu u kojem je nađena--virovitička grupa. Datira se u 13 st.prije Krista.Običaj je u to vrijeme bio spaljivati pokojnike na za to posebno određenom mjestu, te pohranjivati pepel i grobne priloge u urne. Jedan takav rekonstruirani grob sa urnom većih razmjera u središtu, okruženog manjim posudama, nalazi se u stalnom postavu Gradskog muzeja u Virovitici. Zanimljivi su brončani grobni prilozi pronađeni prilikom iskopavanja:bodeži i igle. Keramički ulomci su rekonstruirani i pokazuju širok repertoar jednostavnih tamnih posuda:šalice, zdjele, kupe na nozi, lonci, uglavnom bez ukrasa ili sa skromnim plastičnim ukrasom trake sa utisnutim prstima i bradavičastim izbočenjima.
        Tijekom godina se slučajnim nalazima i arheološkim istraživanjima potvrdilo postojanje Kulture žarnih polja, virovitičke grupe na prostoru od Križevaca do Vukovara. Nažalost, na virovitičkom području odakle je sve i počelo nisu ponovljena arheološka iskopavanja, mada površinski nalazi upućuju na spomenutu kulturu na nekoliko arheoloških lokaliteta.
        Preostaje nam nada da će se izgradnjom zaobilaznice temeljito istražiti drugi po veličini lokalitet virovitičke grupe u Virovitici na Antunovcu i tako ispraviti nepravda ovoj zanimljivoj kulturi kasnog brončanog doba, zahvaljujući kojoj je Virovitica dospjela u arheološku literaturu.

Priredila Silvija Salajić, kustos arheolog

Uz 125 obljetnicu Hrvatskog arheološkog društva


        Povodom znanstvenog skupa Hrvatskog arheološkog društva "Arheologija našičko - virovitičkog kraja", Našiće 16.do 18. listopada 2003. za sudionike skupa 18. listopada priređujemo stručni izlet u Viroviticu.
        Hrvatsko arheološko društvo(HAD) ove godine obilježava 125-godinu osnutka. Početak hrvatske arheologije treba tražiti u Kninu, krajem 19st. u osobi franjevca fra Luje Maruna. On je, naime, okupio učene ljude, rodoljube, zaljubljenike u starine i osnovao 1887 g. Kninsko starinarsko društvo, prvenstveno sa svrhom čuvanja, ali i iskopavanja spomenika iz hrvatskog doba. Pet godina kasnije otvoren je Muzej hrvatskih spomenika u Kninu, a Društvo je promijenilo naziv u Hrvatsko starinarsko društvo. Uskoro se pokreće izdavanje časopisa "Starohrvatska prosvjeta".
        S dužnim poštovanjem začetnicima arheologije u Hrvatskoj i njezinim prvim najzaslužnijim članovima, ipak bih se više posvetila grupi članova Hrvatskog arheološkog društva koja je sedamdesetih godina 20st. postavila temelje i izradila obrazac današnjem načinu rada. Naime, ustanovljeno je godišnje okupljanje po regijama sa višednevnim Znanstvenim skupom i prigodnim predavanjima. Potom su tekstovi prikupljeni i tiskani u i zdanjima HAD-a. Na taj način cjelovito je arheološki obrađen veći dio Hrvatske. Osim toga redovito se štampaju "Obavijesti" glasilo članova HAD-a sa slijedećim rubrikama:rekognosciranje i iskopavanje, ocjene i prikazi sa nizom korisnih obavijesti i informacija.
        Izuzetno aktivno Hrvatsko arheološko društvo, ne samo da je stvorilo određen imidž u cjelokupnom društvu, već pokazalo izuzetnu brigu za svakog arheologa, te one koji poštuju struku. Tako HAD za svoje članove nabavlja publikacije po pristupačnim cijenama, organizira posjete atraktivnim domaćim i , uglavnom, europskim izložbama, a jednako tako je voljno financirati stručno usavršavanje.
        Zaslugom nekolicine redovitih najstarijih članova, nositelja Društva, svako okupljanje arheologa proteče u ugodnom ozračju.
        Dragi moji arheolozi, osobita mi je čast što vas možemo, barem na kratko, ugostiti u našem gradu, stoga zahvaljujem svima koji su omogućili vaš dolazak i pobrinuli se za sve sadržaje.
        Želimo svim članovima ugodan boravak u Virovitici i županiji, a onoj grupi iz 70-tih srdačan pozdrav sa željom da se iz Virovitice i posebno Suhopolja vrate svojim domovima zaliječenih rana i obnovljenih snaga sa čvrstim uvjrenjem da su još uvijek nezamjenljivi.

Priredila Silvija Salajić, kustos arheolog