Ekološki programi u školama
GLOBE (program cjelovito učenje i promatranje za dobrobit okoliša)
OŠ Vladimir Nazor Virovitica, OŠ Eugena Kumičića i Gimnazija Petra Preradovića Virovitica
informacije: www.globe.gov
Eko škole - Europski projekt zaštite okoliša
Strukovna škola Virovitica, Gimnazija Petra Preradovića Virovitica
Mladi čuvari prirode
OŠ Ivane Brlić-Mažuranić Virovitica, OŠ Vladimir Nazor Virovitica
E-škola Mladih znanstvenika
OŠ Ivane Brlić-Mažuranić Virovitica i Gimnazija Petra Preradovića Virovitica
informacije: hpd.botanic.hr
Vi i okoliš
Međunarodna noć zaštite šišmiša ove godine u našoj zemlji obilježena je u Velikoj 20.09.2003. god u organizaciji Javne ustanove Parka prirode Papuk. U planinarskom domu "Lapjak" brojne nazočne sudionike pozdravio je ravnatelj mr.sc. Ivica Samarđić. Igor Pavlinić, dipl.ing. iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja upoznao je prisutne s naporima znanstvenika na zaštiti šišmiša. Prema Sporazumu o zaštiti europskih šišmiša (EUROBATS; 1991) čija je potpisnica i naša zemlja, šišmiši se sustavno proučavaju i pripremaju se akcijski planovi njihove zaštite. Hrvatska po brojnosti vrsta u samom je europskom vrhu s 33 vrste tih zakonom zaštićenih sisavaca.
Na području Parka prirode "Papuk" nalazi se ponor Uviraljka koji je najpoznatije zimovalište šišmiša u panonskom dijelu Hrvatske. Tu je zabilježeno 11 vrsta šišmiša na zimovanju. Močvarni šišmiš (Myotis dasycneme) je ovdje prvi put zabilježen u Hrvatskoj. Djelatnici Javne ustanove i Hrvatski prirodoslovni muzej predlažu da se ponor Uviraljka proglasi zoološkim rezervatom prema Zakonu o zaštiti prirode u kategoriji posebnih rezervata. Ovom prigodom Goran Radonjić, dipl.ing. predstavio je elaborat o tom prijedlogu.
Na žalost, zbog radova na cesti koje izvodi Ministarstvo obrane i pojačanog prometa u blizini ponora, pojavile su se pukotine u stijenama ponora. Stijene su počele kliziti. Upravo se procjenjuje stanje i prate promjene. Koliko će to utjecati na taj važni biološki i geomorfološki prirodni objekt tek će se vidjeti. U većini slučajeva kolonije šišmiša najčešće stradavaju u špiljama, koje su im obitavališta, upravo zbog uznemiravanja i građevinskih radova.
Akcijski planovi uključuju konkretne mjere zaštite za pojedine vrste šišmiša. Zaštita vrsta uključuje i zaštitu njihovih staništa. Zbog toga bi trebalo prije određenih zahvata u okolišu konzultirati stručnjake i predvidjeti moguće posljedice na okoliš. Na žalost, primjeri u praksi pokazuju da su neki drugi interesi važniji od potrebe očuvanja prirodnih vrijednosti kojima se toliko ponosimo.
Priredila: mr.sc. Jasna Razlog-Grlica
|
